Spomenutom odlukom umanjen je koeficijent za obračun njegovog osobnog dohotka s 9,80 na pet, a istovremeno su reducirane i plaće njegovim savjetnicima tako što je i njima umanjen obračunski koeficijent sa 6,40 na tri.
Tako je kulminirao politički obračun i netrpeljivost između Hasanbegovića i Općinskog vijeća, odnosno parlamentarne većine koja kreira i donosi odluke, a ovakvo stanje traje već duže od godinu i pol dana.
"Smatramo da je plaća koju je primao načelnik bila prevelika i nemoralno visoka u odnosu na prosječne plate i zarade, posebno ako se imaju u vidu rezultati njegovog rada", rekao je Jasmin Mujačić (NiP), predlagač ove odluke.
Prema njegovim riječima, vijećnici koji čine poziciju u Općinskom vijeću nisu zadovoljni suradnjom s načelnikom pa ni njegovim radom u proteklih 16 mjeseci, odnosno od implementacije rezultata posljednjih lokalnih izbora.
Posebno mu zamjeraju, kako navode, blokade i opstrukcije kadrovskih rješenja i imenovanja u općinskim ustanovama i poduzećima. S druge strane, Hasanbegović ističe kako je plaću naslijedio iz ranijeg perioda te da problem nije visina njegove zarade, već nezakonitosti odluka koje donosi parlamentarna većina, prenose Nezavisne novine.
"Na djelu je snaga ruku koja krši pozitivne zakonske propise, a njihovo djelovanje, pokazat će vrijeme, imat će dalekosežne posljedice kada pravosudni organi kažu posljednju riječ. Već imamo odluke ombudsmana u kojima se navodi kršenje zakona", kaže Hasanbegović.
Inače, o ovoj temi vodila se burna rasprava na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Sanski Most, a tajnik lokalne administracije Mirsad Sadić istaknuo je kako se spornom odlukom krše i derogiraju županijski i federalni propisi kojima se regulira visina koeficijenata izabranih dužnosnika.
S druge strane, predstavnici aktualne većine smatraju kako su odluke koje donose potpuno u skladu sa zakonskim propisima.
Na proteklim lokalnim izborima u Sanskom Mostu Hasanbegović je osvojio najviše glasova birača, ali je SDA, politička stranka kojoj pripada, ostala bez vlasti u Općinskom vijeću, gdje su se druge političke stranke udružile i formirale većinu. Ovakva dihotomija u djelovanju zakonodavne i izvršne vlasti u značajnoj mjeri se odražava na funkcioniranje lokalnih institucija, a vladajuća većina sve češće spominje mogućnost pokretanja opoziva aktualnog načelnika.
Dnevnik.ba