"3. lipnja 1944. Osamdeset godina od najgoreg događaja u novijoj povijesti našega grada. 227 ubijenih. A kultura sjećanja u Splitu? Selektivna. Tužno i jadno. P.S. Ovu ploču sam, vlastitom željom postavio na samom kraju svog mandata. Nisam htio otići s dužnosti bez simboličnog sjećanja na nevine žrtve", objavio je bivši splitski gradonačenik na društvenim mrežama i dodao:
"O ovoj tragediji smo slušali od dida i baka i čitali štiva pok. Frane Barasa (kojemu sam imao čast uručiti nagradu Grada za životno djelo) jer u školama u YU o ovome nije bilo ni riječi. Štoviše, neka imena žrtava su upisali među stradale u ustaškom logoru u Jasenovcu. Ne smijemo dopustiti da ovu godišnjicu nitko ne spomene. Nadam se da će netko vidjeti ovu objavu".
Podsjetimo, riječ je o stravičnom događaju kada je od posljedica anglo-američkog bombardiranja Splita 3. lipnja 1944. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata poginulo 227 ljudi.
"Tijekom zrakoplovnih napada na Split od rujna 1943. do listopada 1944. poginulo je oko 500 osoba, a tisuće su ranjene", stoji na spomen ploči na splitskom Pazaru. Riječ je o najvećem razaranju Splita u novijoj povijesti.
Dnevnik.ba