SARAJEVO, 22. jula (FENA) - FranjevaДЌki muzej Jajce smjeЕЎten je u prostorijama FranjevaДЌkog samostana sv. Luke u Jajcu, koji je izgraД'en krajem 19. stoljeД‡a. Muzej je po prvi put za javnost otvoren 1905. godine, a danas njegov fundus ДЌine eksponati arheoloЕЎke, etnoloЕЎke, sakralne te srednjovjekovne zbirke koje su osmislili Andrijana Pravidur, Astrida Bugarski, Emir O. FilipoviД‡ i Drago BojiД‡. (Foto FENA/Almir RaziД‡)
Muzej franjevačkog samostana Jajce priča priču o Bosni
Franjevački muzej Jajce smješten je u prostorijama Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, koji je izgrađen krajem 19. stoljeća.
Muzej je po prvi put za javnost otvoren 1905. godine, a danas njegov fundus čine eksponati arheološke, etnološke, sakralne te srednjovjekovne zbirke koje su osmislili Andrijana Pravidur, Astrida Bugarski, Emir O. Filipović i Drago Bojić.
U podrumu Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, u srednjovjekovnoj zbirci, čuva se sarkofag sa zemnim ostacima posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (vladao od 1461. do 1463.). Riječ je o skeletu koji je 1888. godine iskopao arheolog Ćiro Truhelka, a koji se od 1889. godine čuva u ovom samostanu.
- Najvažnije što franjevci ovdje čuvaju jesu zemni ostaci posljednjeg bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića. Svjesni smo da se u ovoj zemlji, Bosni i Hercegovini, često s različitim interpretacijama, nerijetko pogrešnim, govori o srednjem vijeku. Stoga su franjevci uz kraljeve zemne ostatke, na zanimljiv način ispričali priču o Bosni od 10. do 15. stoljeća. Naime, Bosna je u tom vremenu imala brojne vladare, a ne tek bana Kulina, ili bana/kralja Tvrtka I, ili pak kralja Stjepana Tomaševića. Bosna nije samo zemlja ovih vladara, ona je mnogo više od toga. Često to zaboravljamo – podvukao je u razgovoru za Fenu kustos Franjevačkog samostana Franjo Leovac.
Jajački franjevci zemne ostatke kralja Stjepana Tomaševića čuvaju više od 130 godina. Leovac ističe da velik broj posjetitelja u Muzej dolazi upravo da bi vidjeli "kralja“, a onda se pri tom iznenade kad otkriju što sve u Muzeju mogu vidjeti.
Kad je Muzej Franjevačkog samostana u Jajcu 2005. godine, u povodu 100. obljetnice djelovanja muzeja ponovno za javnost otvorio svoja vrata, zemni ostaci kralja Stjepana bili su dostupni oku posjetitelja. Međutim, sada se oni nalaze u zatvorenom sarkofagu, napravljenom u formi stećka. Na njemu se nalazi potpis Stjepana Tomaševića koji se može vidjeti na nekim dokumentima.
- Često se u zadnje vrijeme postavlja pitanje zašto su franjevci zatvorili sarkofag i zašto se kosti više 'ne vide'. Prateći muzejske propise i standarde Europske unije, skelet je uokviren sarkofagom koji nije posve zatvoren. Ostavljen je uski prorez kroz koji se može vidjeti skelet. Postoje, naime, različite dobne skupine koje mogu gledati različite muzejske postavke. Ovdje najčešće dolaze učenici osnovnih i srednjih škola. Djeci i mladima zemni ostaci posljednjega kralja izgledaju zanimljivo. Ali, ima i onih koji na takve izloške reagiraju kroz strah i plač jer im nije jednostavno gledati kosti – kazao je Leovac.
On podsjeća i na povijest Bosne i Hercegovine devedesetih godina te da postoje ljudi koji su izgubili mnogo, prije svega misli na njihove najbliže, ljude kojih više nema. Takvima, nakon što su godinama tražili ili još uvijek tragaju za svojim najbližima, nije jednostavno vidjeti ljudske ostatke. Oni, kako ističe Leovac, nerijetko ostanu i u suzama. Tako su franjevci odlučili zatvoriti sarkofag, s ostavljenom mogućnošću da ipak ako žele pogledati kraljev skelet, to mogu učiniti.
- Ljudi različito reagiraju. I trebamo biti spremni da ne gledamo samo na sebe, nego i na ljude koji nam dolaze, koji dolaze s različitim i teškim životnim iskustvima. U otvorenosti prema svima, moramo misliti i na njih – podvukao je Leovac.
Kustos Franjevačkog muzeja Jajce ističe i etnološku zbirku koja najviše kroz fotografije govori o ljudima ovoga kraja (Srbima, Bošnjacima i Hrvatima), o njihovim običajima i načinu života. U sklopu etnološke zbirke nalaze se fotografije koje pokazuju kakav je nekoć bio život, dajući primjer takozvane "zadruge“. Unutar zadruge živjelo je više generacija jer se zajedničkim životom mogla osigurati radna snaga za poljoprivredne radove. Etnološka zbirka također nudi uvid u izgled kuća u ovom kraju. Takvih kuća danas gotovo i nema.
Leovac naglašava da Arheološka zbirka govori o kontinuitetu života na ovim prostorima.
- Kada govorimo o Jajcu, mislimo o vodopadu u središtu grada, kraljevskome gradu ili mjestu AVNOJ-a. Jajce je mnogo više od toga jer ima trideset nacionalnih spomenika kulture. I upravo arheološka zbirka govori u prilog tome da je Jajce, kao i čitava Bosna i Hercegovina, prostor koji je od prapovijesti do danas naseljen i iza sebe ostavio brojne tragove, koje su generacije prije nas stvarale i ostavile nama u naslijeđe. Ljudska civilizacija je iza sebe ostavila veliki broj zanimljivih tragova. U središtu arheološke zbirke je najstariji predmet koji franjevci čuvaju. Riječ je o maču tipa Mošunj iz 9. stoljeća prije Krista – kaže Leovac.
Muzej franjevačkog samostana sv.Luke u Jajcu čuva i brojne eksponate iz prapovijesti, ali i doba Rimskoga carstva. U arheološkoj zbirci su i eksponati iz Crkve svete Marije i tornja svetog Luke. Riječ je o krunidbenoj crkvi koja je u 16. stoljeću pretvorena u džamiju Fethiju.
Sakralna zbirka nas kroz fotografije podsjeća na crkvu Uznesenja BDM i samostan. Crkva je srušena u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Osim fotografija srušene crkve, tu su i brojni eksponati koji govore o aktivnom djelovanju franjevaca u jajačkome kraju. Za ovu zbirku potrebno je podsjetiti na još neke vrijedne eksponate. Između ostalog, tu su reprinti/kopije Hrvojeva misala i Hvalova zbornika, kalež iz 15. stoljeća izrađen u gotičkom stilu, monstranca/pokaznica izrađena u 17. stoljeću i mnogi drugi vrijedni eksponati.
Leovac dodaje da su za uređenje Muzeja dobili i nekoliko vrijednih nagrada. Nagrade se odnose na arhitektonsko rješenje mladog bosanskohercegovačkog arhitekta Amara Zuke. To govori o tome da jajački franjevci kvalitetno nastavljaju tragovima svojih predaka.
-Nadajmo se da će franjevci ustrajati na svojem putu, ali i da će ova zemlja postati svjesna da treba veliku zahvalnost iskazivati našim precima s čijim se ostacima i danas volimo hvaliti - kazao je.
Franjevački samostan posjeduje više od 2.000 eksponata, a muzejska postavka obuhvaća tek dio koji je dostupan javnosti i koji se ne smije propustiti posjetiti.
Dnevnik.ba