Muftija Dedović prisvaja javne prostore u Mostaru: Kantarevac je harem i uvijek će ostati harem

Velikom broju okupljenih obratio se mostarski muftija Salem ef. Dedović, koji je podsjetio da je drugi dan Ramazanskog bajrama ustanovljen kao Dan šehida – dan sjećanja na one koji su, kako je rekao, posvjedočili odanost domovini, vjeri, obitelji i čuvanju časti i dostojanstva naroda u teškim vremenima, dajući najbolje od sebe kako bi ugradili temelje državnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine, prenosi Avaz.

"Danas se s posebnim pijetetom sjećamo šehida, patriota i domoljuba naše države Bosne i Hercegovine. Danas smo najprije bili na mostarskim Šehitlucima, a sada i u haremu Kantarevac", rekao je. Dakle, muftija Dedović samovoljno preimenuje lokalitete u Mostaru te od parka pravi harem. 

Naglasio je da su šehidi svoje živote zauvijek ugradili za najuzvišenije ideale.

"Zato su oni živi, živi dokle god u našim srcima kuca damar i osjećaj spremnosti da čuvamo i živimo te ideale. Danas smo ovdje da još jednom ponovimo da je harem Kantarevac šehidski harem, da je to sakralni prostor. Nema igre sa sakralnim prostorom! Kakva je to svijest koja se usuđuje na tom prostoru graditi, mijenjati, premještati? Porodice šehida su to već jasno rekle, a mi ponavljamo: harem Kantarevac ostat će harem Kantarevac. Oni koji imaju imalo svijesti i obraza neće više stajati na putu da se ovaj prostor zaštiti i očuva. Neka nitko ne pomisli da ćemo ikada odustati od zaštite svetinja", poručio je mostarski muftija.

Inače, Islamska zajednica u Mostaru prisvaja više lokaliteta za koje neosnovano tvrdi da su nekad bili muslimanska groblja te tako pokušava prisvojiti atraktivne gradske lokacije. Riječ je o lokacijama u zapadnom dijelu grada. Zbog protivljenja takvim nastojanjima došlo je do tenzija u političkim odnosima na razini grada Mostara.

Također, šehidi (arapski: شهيد, šahīd, množina شُهَدَاء, šuhadā’) su u islamu osobe koje se smatraju mučenicima ili svjedocima vjere. Riječ "šehid" doslovno znači "svjedok", ali u religijskom kontekstu označava nekoga tko je dao svoj život za vjeru, najčešće u borbi na "Allahovom putu" (džihadu) ili ispunjavajući religijske dužnosti. Ovaj praznik je jedan od dokaza da Armija BiH nije bila multietnička nego bošnjačko-muslimanska vojska tijekom rata u BiH. Ova vojska nije "branila BiH" nego se ispred Bošnjaka borila protiv Srba i Hrvata, također građana BiH što rat u BiH čini građanskim ratom s elementima vjerskog rata.

Dnevnik.ba