Mostar se spaja s Imotskim, Tuzla s Orašjem, a središnja Bosna s Bihaćem

Značajan fokus infrastrukturnih aktivnosti u vremenu koje dolazi bit će na izgradnji dionica brzih cesta, ali i autoceste izvan koridora, u konkretnom slučaju one koja će povezati Tuzlu s Orašjem preko Distrikta Brčko.

Važnost sjevera BiH

Upravo je Tuzlanska županija u fokusu vlasti kako na federalnoj tako i županijskih i lokalnim razinama, a cilj je omogućiti gradovima i općinama na ovom prostoru prometnu povezanost kakvu i zaslužuju, što će pak imati multiplicirajući učinak na daljnji razvoj tradicionalno snažnog gospodarstva ovoga dijela Federacije BiH, a osobito promatrajući ovu tematiku kroz prizmu izvorno orijentiranih poduzeća, piše portal Večernjeg lista BiH. Izgradnja autoceste Tuzla – Orašje u dužini od 62 kilometra predstavlja jedan od najvažnijih kapitalnih projekata u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekt će značajno unaprijediti prometnu infrastrukturu na sjeveru zemlje i otvoriti nove mogućnosti za razvoj turizma i gospodarstva.

Sredstva za eksproprijaciju nekretnina u svrhu izgradnje autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, LOT V Čanići – Tuzla (u dužini od osam km), osigurala je Vlada FBiH.

Autocesta koja će spajati Orašje, odnosno granicu s Republikom Hrvatskom, i Tuzlu važna je i zbog činjenice da će omogućiti spoj na koridor X koji prolazi Republikom Hrvatskom, a istodobno će se stvoriti pretpostavke za nastavak gradnje autoceste od Tuzle prema Žepču uz planirano spajanje s koridorom Vc.

Južnije, u srcu središnje Bosne, Lašvanskoj dolini, završavaju se radovi na izgradnji prvog od pet dijelova brze ceste Lašva – Nević Polje, dijela od izlaza iz poslovne zone Vitez do Nević Polja. Ostala četiri LOT-a čine dionice Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu – petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone). Međutim, namjera je da ova prometnica zapravo "nastavi" i dalje prema zapadu, odnosno Jajcu, dok bi prvi segment toga dijela bila dionica Nević Polje – Turbe, a na koju se gleda kao na svojevrsna ulazna vrata za realizaciju idejnog projekta povezivanja s Jajcem i dolinom Vrbasa, piše portal Večernjeg lista BiH. Za cestu do Turbeta u tijeku su pripremne aktivnosti, no strateški plan i vizija prometnog povezivanja Federacije sagledavaju mnogo širu sliku te uzimaju u obzir i razvoj najzapadnijih krajeva, konkretno prostora Unsko-sanske županije. Upravo je ovog tjedna u Bihaću potpisan ugovor za izvođenje prve faze radova na izgradnji obilaznice, čvorišta Jablanska ulica – Mali Lug. Ugovor su potpisali predstavnici JP Ceste Federacije BiH i izvođači radova.

Riječ je o projektu prometnog rasterećenja Bihaća i ujedno izgradnje brze ceste Bihać – Bosanska Krupa tako što će se magistralna ulica M14 iz naselja Jablanska preusmjeriti prema Srbljanima i Grmuši, odakle treba ići još 18 kilometara ceste prema Bosanskoj Krupi. Na događaju je bio i federalni premijer Nermin Nikšić, koji je ukazao na opredjeljenje Vlade da ravnomjerno raspoređuje sredstva.

Plan izgradnje

- Nastojimo ovaj proračun i sredstva koja imamo ravnomjerno raspoređivati po cijeloj Federaciji BiH imajući u vidu da je najveća investicija po pitanju cesta ona u koridor Vc, ali ne možemo dopustiti da ostali krajevi ostanu zapostavljeni i bez kvalitetne cestovne veze - istaknuo je premijer Nikšić.

Ovom je prilikom najavio i kako Vlada Federacije BiH i JP Ceste FBiH imaju namjeru utvrditi plan izgradnje brzih cesta Federacije BiH. Dodao je kako se otprije zna da se planira izgradnja brze ceste Lašva – Bihać, također kroz Unsko-sansku županiju brze ceste Bihać – Velika Kladuša te dionica u Hercegovini i Tuzlanskoj županiji.

Kada pak govorimo o prostoru Hercegovine, uz fokusu je brza cesta koja će sjeverni dio Mostara spojiti s granicom RH, a realizacija je predviđena na dvije dionice: Mostar sjever – Polog dužine 20,3 km te Polog – granica RH dužine 40,4 kilometra. U potonjem slučaju valja napomenuti kako će se vezati uz mostarsku južnu obilaznicu koja se već uvelike radi te će omogućiti spajanje zapada Hercegovine s dolinom Neretve i paneuropskim koridorom Vc.

Dnevnik.ba