Na navode ruskog Ministarstva obrane o stranim plaćenicima koji ratuju u Ukrajini, reagiralo je i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Prema navodnom popisu, od veljače iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je otišlo 167 plaćenika. Nisu izuzetak ni državljani zemalja regije. I dok su analitičari stava da je riječ o jednostranim informacijama, iz Ministarstva sigurnosti naše zemlje stigla je potvrda - na ratištu u Ukrajini nalaze se tek dva državljana BiH, prenosi BHRT.
Ruski podaci prikazuju da je ubijen 51 državljanin Bosne i Hercegovine, deportirano njih više od 40, a u Ukrajini se i dalje nalazi 70 plaćenika iz naše zemlje. Iako službene potvrde za ove navode iz Ministarstva vanjskih poslova naše zemlje nema, iz Ministarstva sigurnosti BiH stigla je potvrda. Radi se tek o dva državljana BiH. Jedan na strani Ukrajine, drugi Rusije.
“Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i sigurnosne agencije imaju saznanja o odlascima dva državljana BiH na ratište u Ukrajinu. Time su i potpuno neistiniti i nevjerodostojni navodni podaci odlazaka i poginulih državljana BiH, kako je to objavljeno u pojedinim medijima, pozivajući se na ruske izvore. Iznošenje netočnih i neprovjerenih informacija ima negativan efekt na opću sigurnosnu situaciju i doprinosi uznemiravanju građana i javnosti", stoji u reakciji Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Stručnjaci smatraju da dok god državne institucije ne dobiju službeni zahtjev iz Moskve vezan za to ili upute, jasne dokaze diplomatskim konzularnim predstavništvima, riječ je o špekulacijama.
"Оčito je da sе u okviru specijalnog rata stalno barаta neprovjerenim i nepouzdanim informacijama koje imaju za cilj izazvati sumnju, defetizam i nepovjerenje, prvo prema organima u Bosni i Hercegovini, a onda i prema Europskoj uniji koja je pustila Bosnu i Hercegovinu, tako da kažem, niz vodu, pa kako joj bude", kaže vojni analitičar Đuro Kozar.
"Mi sve to možemo podvesti pod propagandu. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, koliko znam, nisu zaprimili takav zahtjev od Veleposlanstva Ruske Federacije, ako jesu, neka me ministri iz tih ministarstava demantiraju", ističe vojni analitičar Nedžad Ahatović.
U svemu, bitna je regionalna suradnja i razmjena informacija. Agencije iz susjednih država moraju imati obavještajne podatke o kretanju tih osoba i njihovu identifikaciju, stav je stručnjaka. Dodaju, problem je i što domaće agencije nemaju tih podataka od susjeda.
"Obavještajno-sigurnosni sustav u Bosni i Hercegovini je nedovršen. Agencije koje se bave i obavještajnim i kontraobavještajnim radom djeluju s puno neusuglašenosti, nedorečenosti, problema, ali nije do te mjere da ne bismo znali kretanje ljudi i stavljanje u službu na jednoj ili na drugoj strani u tom sukobu", tvrdi profesor Fakulteta za sigurnost u Banjaluci Dragomir Keserović.
Podaci ruskog ministarstva kažu da je hrvatska grupa boraca u Ukrajini četvrta po brojnosti, te da su od početka rata ubijena 74 Hrvata. Službene institucije Hrvatske, ali i stručnjaci, apeliraju na suzdržavanje od širenja neprovjerenih informacija.
"Fake news služi da se pokvare odnosi između Hrvatske i ostalih zemalja koje su navedene, i Ukrajine, da Ukrajinu smatramo za nevjerodostojnog saveznika, prijatelja i partnera", smatra vojno-sigurnosni analitičar iz Hrvatske Ivica Mandić.
Iako u Bosni i Hercegovini postoji zakon koji zabranjuje odlazak građana na strana ratišta, stručnjaci smatraju da kazne nisu adekvatne, da su preniske, te da je neophodno pooštriti sankcije, kako bi i posljedice bile daleko manje.
Dnevnik.ba