"Nadam se kako će na ovoj raspraviti prevladavati argumenti koje ćemo mi kao branitelji naših rijeka priložiti kao prilog o određivanju zakona o električnoj energiji koji se treba usvojiti na federalnoj i državnoj razini", rekao je Ibrahim Turak, predsjednik odbora i udruge građana “Pusti me da tečem“.
„Želimo konačno riješiti stvar koja će se prihvatiti kao ispravna i da se prestanu graditi mini hidroelektrane na našim rijekama. Jer njihova gradnja zaista podrazumijeva da u budućnosti imamo BiH bez rijeka“ rekao je Turak.
Pojasnio je kako se u Konjicu trenutno pokušava izgraditi mini hidroelektrana na rijeci Neretvici.
„Mi smo jasno i glasno poručili kako nećemo dozvoliti gradnju hidroelektrana na rijeci Neretvici i uspjeli smo dokazati kroz naše argumente zbog čega je to pogrešno. Dozvole koje su izdane za izgradnju mini hidroelektrana na Neretvici bile su nelegalne i nisu bile validne“, kazao je Turak.
Trenutno čekaju sudsku odluku kojom će se prekinuti koncesijski ugovor između Općine Konjic i Elektroprivrede
„Naši argumenti u ovoj prilici su činjenice da se odluka Općinskog vijeća donijela bez provedene javne rasprave, nisu se prikupile dozvole niti energetske dozvole bez čega smo mi oborili građevinsku dozvolu mini hidroelektrana na Neretvici. Izgradnja mini hidroelektrana ne podrazumijevaju nova radna mjesta niti perspektivu lokalnoj zajednici“, zaključio je Turak.
Na današnju raspravu je stigao Senad Husić, vlasnik tri mini hidroelektrane u Općini Konjic. Osim što je vlasnik mini hidroelektrana, Husić je i član udruge Izgradnja mini hidroelektrana.
„Na raspravi se donose neprecizni zaključci bez analiza od kojih ljudi imaju neke interese. Mislim da je i sam zakon neprecizan. Treba donijeti odluku o utjecajima za koncesiju i vidjeti vrijedi li dati koncesiju ili ne“ rekao je Husić.
Emina Veljović je ispred Koalicije zaštite rijeka i eko BiH mreže.
„Ovdje sam da apeliram o uvažavanju zakona o električnoj energiji, jer ovaj zakon predstavlja ključni korak u reguliranju problematike izgradnje malih hidroelektrana na način da će se energetske dozvole ukinuti. A regulirat će se točan prag malih hidroelektrana što se tiče energetske snage“, kazala je Veljović.
Veljović ističe kako BiH ima 244 rijeke na kojima je planirano više od 500 malih hidroelektrana. Ako bi tih 500 malih hidroelektrana bilo izgrađeno, na godišnjoj razini bi doprinosile 2,5 posto električne energije, osim toga imali bismo oko 100 km uništenih rijeka.
„Što se tiče doprinosa prema lokalnoj zajednici, riječ je o 20 do 30 tisuća maraka i one se ne mogu iskoristiti za sanaciju 10 posto korita uništene rijeke. Što se tiče Zakonske regulative, odgovorno tvrdim da ni jedan slučaj nije bio u skladu sa Zakonom“, rekla je Veljović.
Dnevnik.ba