Milanović o južnoj plinskoj interkonekciji: Hrvatska ne smije šutke promatrati političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima

Milanović je posebno istaknuo da je zakon usvojen bez podrške legitimnih političkih  predstavnika hrvatskog naroda, a pod političkim pritiskom, posebice od strane američkog veleposlanika u BiH MIchaela Murphya. 

"Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu," napisao je predsjednik Milanović.

On je naglasio kako su Hrvati u BiH, jedan od tri konstitutivna naroda, ponovno poniženi i da im se uskraćuju prava na sličan način kao i prije. 

"Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi," rekao je Milanović.

Predsjednik je podržao zahtjev Hrvata u BiH da imaju pravo na upravljanje plinovodom koji prolazi kroz hrvatske krajeve u BiH, ističući da je to legitiman i razumljiv interes. 

"Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim biokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno," dodao je.

Milanović je potvrdio da projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH smatra korisnim za sve, ali je istaknuo da Hrvatska ne smije šutke promatrati "političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH." 

"Kao hrvatski predsjednik u potpunosti podržavam projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH. Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes," poručio je Milanović. On je od hrvatske vlade zatražio da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH, naglasivši da je potrebno postaviti se državnički, a ne poslušnički.

Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji je na dnevnom redu bio već nekoliko godina, predviđa izgradnju plinovoda koji bi povezao Hrvatsku i BiH, omogućujući BiH pristup plinu iz hrvatskog LNG terminala na otoku Krk. Ovaj projekt je ključan za energetsku sigurnost BiH, smanjujući ovisnost o ruskom plinu, ali je postao izvor političkih sukoba zbog raspodjele upravljanja nad plinovodom na teritoriji BiH. Hrvatske političke stranke u FBiH, posebno HDZ BiH, zauzele su stav da upravljanje plinovodom treba biti decentralizirano, s posebnim naglaskom na hrvatsku zastupljenost, dok je centralizirani model podržan od bošnjačko-unitarističke većine u parlamentu.

Dnevnik.ba