Mikrokreditne organizacije potražuju gotovo milijardu KM od građana BiH

Pokazali su ovo podaci Središnje banke BiH, a prema mišljenju ekonomskih stručnjaka glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda uslijed inflacije i visokih cijena.

Kako je objavila Središnja banka BiH, bilanca mikrokreditnih organizacija u BiH na kraju prošle godine iznosila je 1,25 milijardi KM i veća je za 85,7 milijuna KM u odnosu na kraj 2020.

"Od ukupne bilance na mikrokreditne fondacije (MKF) odnosi se 549,5 milijuna KM ili 44,1 posto, a na mikrokreditna društva (MKD) 697,2 milijuna KM ili 55,9 posto", naveli su u Središnjoj banci, dodajući da je ukupni iznos plasiranih kredita kod mikrokreditnih organizacija na kraju prošle godine bio 988,5 milijuna KM ili 79,3 posto ukupne aktive. 

"U usporedbi sa stanjem na kraju 2020. godine, mikrokreditni portfolij bilježi rast od 8,1 posto, dok je u usporedbi sa stanjem na polugodištu 2021. godine veći za 4,6 posto ili 43,6 milijuna KM", objavila je Središnja banka BiH, dodajući da se preostali dio aktive od 7,6 posto odnosi na valutu i depozite, 6,4 posto na nefinancijsku aktivu, a ostatak na vlasničke vrijednosne papire i druge račune potraživanja. 

"Osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija su obveze po uzetim kreditima koje su na kraju prosinca prošle godine iznosile 606,2 milijuna KM ili 48,6 posto ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2020. godine za 33,7 milijuna KM ili 5,9 posto", stoji u podacima Središnje banke, gdje se navodi i da je ukupni kapital mikrokreditnih organizacija u BiH na kraju prošle godine iznosio 483,7 milijuna KM ili 38,8 posto ukupne pasive i veći je za 34,4 milijuna KM ili 7,7 posto u odnosu na kraj 2020. godine.

Također, prema izvještaju koji se odnosi na kredite u bankarskom sektoru za prvi kvartal ove godine u odnosu na lani, primjetan je veći interes za kredite kako građana, tako i poduzeća. 

Kako je za Nezavisne rekao ekonomski analitičar Admir Čavalić, građani BiH uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

"Uslijed inflacije i rasta cijena finalnih proizvoda opada životni standard građana, to uvjetuje da uzimaju kredite kod banaka ili eventualno kod mikrokreditnih organizacija", rekao je Čavalić, dodajući da građani koji se odlučuju kredite podići u mikrokreditnim organizacijama najčešće pripadaju najugroženijim kategorijama stanovništva.

"To su građani koji nemaju pokriće da dignu bankarski kredit. Govorim o pojedincima koji rade u okviru sive ekonomije ili imaju niska primanja ili jednostavno nemaju kreditnu sposobnost", kazao je Čavalić, ističući da je izvjesno da će se ovakav trend nastaviti.

"Očekuje se da će se ovo nastaviti do kraja ove godine, moguće i u sljedećoj godini, prateći ove inflatorne učinke", naveo je Čavalić, dodajući da se poduzetnici u bankama zadužuju najčešće zbog kidanja lanaca opskrbe s dobavljačima jer pokušavaju nadoknaditi gubitke.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruge ekonomista RS SWOT, kazao je da je evidentno da je došlo do bržeg zaduživanja, što ukazuje na pogoršanje standarda određenog broja stanovnika, te su građani prinuđeni zaduživati se, najčešće da bi zadovoljili egzistencijalne potrebe.

"Neki to rade zbog svoje ako ili odlazaka na odmor ili kupovine boljeg automobila", rekao je Grabovac, dodajući da povećanje zaduživanja u mikrokreditnim organizacijama nije dobra stvar ako se to radi kontinuirano.

"Dizanje kredita za rješavanje kriznih situacija se može donekle i opravdati, ali zaduživanje bilo kroz dizanje kredita u mikrokreditnim organizacijama ili kroz prekoračenje na računu predstavlja jedno od najnepovoljnijih načina zaduživanja i ne preporučuju se", kazao je Grabovac. 

Dnevnik.ba