Predsjednik Frank-Walter Steinmeier planira dodijeliti Veliki križ reda zasluga za posebna postignuća kancelarki u četiri mandata, koja će postati tek treći bivši čelnik koji je dobio taj nivo odlikovanja. Ostala dvojica bili su Konrad Adenauer, prvi čelnik Zapadne Njemačke, i Helmut Kohl, koji je Njemačku doveo do ponovnog ujedinjenja.
Merkel (68) bila je prva žena na čelu Njemačke i prva kancelarka koja je odrasla iza čelične zavjese u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj.
Odstupila je u prosincu 2021. s dobro cijenjenim rekordom vođenja najveće europske ekonomije kroz niz kriza, uključujući globalnu financijsku krizu, dužničku krizu u eurozoni i pandemiju COVID-19. Nije se kandidirala za peti mandat i završila je mandat kao druga najdugotrajnija čelnica Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, deset dana manje od rekorda nekadašnjeg mentora Kohla.
Naslijeđe Merkel privuklo je sve više kritika od njenog odlaska, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu u punom opsegu. Odlučno je branila svoje diplomatske napore, rekavši da je mnogo kritizirani mirovni sporazum iz 2015. za istočnu Ukrajinu Kijevu kupio dragocjeno vrijeme.
Također se nije izvinjavala u vezi s odlukama svoje vlade da kupi velike količine prirodnog plina od Rusije, primarnog opskrbljivača plinom Njemačke, kada je otišla s dužnosti, rekavši prošle godine da su "iz perspektive tog vremena" te odluke imale smisla.
Merkel je zadržala relativno nizak profil otkako je otišla s vlasti i držala se podalje od trenutnih političkih prepirki. Očekuje se da će njen nasljednik Olaf Scholz prisustvovati ceremoniji u ponedjeljak, prenosi AP.
Dnevnik.ba