Njih 101.000 ima zaposlenje na koje se plaćaju doprinosi, 34.000 radi tzv. mini job, odnosno posao bez punog radnog vremena. Najviše ih radi u uslužnim djelatnostima, proizvodnji, građevinarstvu i ugostiteljstvu, prenosi Fenix magazin.
Građansku naknadu (Bürgergeld) prima 467.000 zaposlenih odraslih. Izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj nisu morale podnositi zahtjev za azil, ali im je Ured za zapošljavanje dopuštao da ih se odmah zaposli.
Ukrajinci nešto brže prihvaćaju posao od ostalih izbjeglica. No, u usporedbi s drugim europskim zemljama, integracija Ukrajinaca u Njemačkoj napreduje sporo.
Stranke demokršćana i liberala stoga traže da se Ukrajincima dodjeljuju samo beneficije za tražitelje azila, odnosno najviše 410 umjesto 502 eura mjesečno (od siječnja će beneficije za građane biti čak 563 eura).
Njihov argument je da novac od građanske naknade stvara lažne poticaje. Sve veće najamnine dodatno su pojačale ovaj učinak (stanovanje i grijanje pokriva država u korist građana).
Od Putinovog brutalnog rata protiv Ukrajine, više od milijun Ukrajinaca našlo je zaštitu u Njemačkoj. Većina odraslih izbjeglica su žene. Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada, oko polovica radno sposobnih žena živi u kućanstvu s malodobnom djecom, uglavnom predškolske ili osnovnoškolske dobi.
Mnogi Ukrajinci imaju dobre profesionalne kvalifikacije, ali u Njemačkoj su prepreke za priznavanje stranih kvalifikacija i jezičnih kvalifikacija vrlo visoke. Zato je njemačka vlada usvojila projekt nazvan “Turbo” prema kojem će se ubuduće radna mjesta u pravilu postavljati na jezičnu razinu B1 ili A2, a ne više na B2.
Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, 129.000 Ukrajinaca pohađalo je tečaj integracije u listopadu. Od toga će 95.000 biti završeno u sljedećih šest mjeseci. Očekuje se da će preostali završiti tečaj do rujna 2024.
Dnevnik.ba