Macron i Le Pen
kriza u francuskoj

Macronov premijer u nemogućoj misiji, protiv njega je i ljevica i desnica

/

Francuska je na kritičnom raskršću zbog neizvjesnosti oko državnog proračuna i budućnosti vlade - izjavio je u utorak ministar financija Antoine Armand.

Očekivanja da će vlada premijera Michela Barniera pasti ovog tjedna pogodila su dionice i obveznice tržišta Francuske, druge po veličini ekonomije eurozone, koja je pod pritiskom zbog rastućeg deficita.

- Zemlja je na prekretnici - izjavio je Armand za France 2 TV, dodajući da političari imaju odgovornost "ne gurnuti zemlju u neizvjesnost" glasanjem o nepovjerenju.

Barnier bi se trebao obratiti u televizijskim vijestima oko 20 sati po srednjoeuropskom vremenu te se očekuje da će se suočiti s zahtjevima za glasanjem o nepovjerenju u srijedu, ili možda u četvrtak.

Ako ne bude iznenađenja u posljednjem trenutku, njegova će krhka koalicija biti prva francuska vlada koja će biti zbačena izglasavanjem nepovjerenja od 1962. godine.

Barnierovom proračunu, koji nastoji obuzdati rastući francuski javni deficit kroz povećanje poreza od 60 milijardi eura i smanjenje potrošnje, protivili su se političari i ljevice i krajnje desnice.

Ljevica i krajnja desnica skupa imaju dovoljno glasova da sruše Barniera, a čelnica Nacionalnog skupa (RN) Marine Le Pen potvrdila je u ponedjeljak da će njena stranka glasati za prijedlog zakona o nepovjerenju lijevoj koaliciji.

- Francuzima je dosta - kazala je.

Barnierova manjinska vlada oslanjala se na podršku RN za svoj opstanak. Njegovo okruženje i tabor Le Pen međusobno su se optuživali, i naveli su da su učinili sve što su mogli da postignu dogovor i da su bili otvoreni za dijalog.

Ako glasanje o nepovjerenju prođe, Barnier bi morao podnijeti ostavku, ali Macron bi od njega mogao tražiti da ostane na dužnosti privremenog ministra dok traži novog premijera, što bi se moglo desiti tek sljedeće godine.

U svakom slučaju novih izvanrednih parlamentarnih izbora prije srpnja ne može biti.

Što se proračuna tiče, ako ga parlament ne usvoji do 20. prosinca, privremena vlada mogla bi predložiti posebne hitne zakone za prebacivanje ograničenja potrošnje i poreznih odredbi iz ove godine. To bi, međutim, značilo da će mjere štednje koje je planirao Barnier pasti u vodu, prenosi Reuters.

Dnevnik.ba