Punjač za mobitel
oprez

Litijske baterije postaju problem za EU. Četkice za zube i tenisice izazivaju požare

/

Kako požari postaju sve češći, postrojenja za obradu otpada imaju dodatne troškove za kupnju zaštitne opreme, obuku svog osoblja i rastuće premije osiguranja.

Svaki dan u postrojenju za obradu otpada Syded u regiji Lot u jugozapadnoj Francuskoj prikuplja se, sortira i obrađuje do 80 metričkih tona kućnog i industrijskog otpada. I svaki dan 266 zaposlenika kompanije mora paziti na električne četkice za zube, jednokratni vape ili pokvarene igračke koja bi mogla zapaliti cijelo postrojenje.

"Da ste me nazvali prije četiri ili pet godina, rekao bih da se požari događaju s vremena na vrijeme, ali sada je rizik od požara postao svakodnevica", rekao je Herve Coulaud, direktor zaštite okoliša u tvornici Syded, piše Politico.

 

Litij-ionske baterije su sve veći problem

Ispostavilo se da su problem baterije - točnije litij-ionske baterije. Kako je tehnologija napredovala, a baterije postajale sve manje i učinkovitije, ugrađuju se u sve više kućanskih potrepština, od glazbenih rođendanskih čestitki do pelena koje javljaju kad su previše mokre. Ali ako se ovi maleni izvori energije ne uklone i ne odlože odvojeno kada se neki predmet odbaci, završavaju u glavnim postrojenjima za otpad i zgnječe se.

I to je trenutak kada se mogu zapaliti i uništiti cijelo postrojenje.

Broj prijavljenih požara povezanih s litijevim baterijama ili elektroničkim otpadom udvostručio se između 2019. i 2023. u francuskim postrojenjima za gospodarenje otpadom, prema podacima Ureda za industrijsko onečišćenje i analizu rizika francuskog ministarstva okoliša koje je proučio Politico. Najviše problema odnosi se na incidente koji su uključivali litijevu bateriju pomiješanu s običnim otpadom.

Međutim brojke uvelike skrivaju razmjere problema. Baza podataka ministarstva crpi se iz izvješća kompanija o incidentima. Kao i većina drugih javnih i privatnih odlagališta otpada, Syded prijavljuje samo incidente u koje su uključeni vatrogasci, ali ne i mnoge druge koje uspijevaju sami kontrolirati.

Uzrok požara također može biti teško utvrditi. "Litijske baterije često su sumnjive zbog mjesta izbijanja požara i vrste dima, ali ne mogu se uvijek jasno identificirati", rekao je Jean-Loup Oudin, Sydedov direktor komunikacija, prenosi Index.hr.

 

Slični trendovi diljem EU

U drugim zemljama EU, poput Belgije i Nizozemske, općine svjedoče sličnim trendovima. Wendy de Wild, izvršna direktorica NVRD-a, nizozemske organizacije koja predstavlja općine i javna poduzeća zadužena za lokalno gospodarenje i prikupljanje otpada, rekla je za Politico da "svaki tjedan bilježe požar u barem jednom vozilu za prikupljanje otpada."

Kako požari postaju sve češći, postrojenja za obradu otpada imaju dodatne troškove za kupnju zaštitne opreme, obuku svog osoblja i rastuće premije osiguranja. Sve se više govori o tome da bi EU trebala preispitati svoja pravila o gospodarenju otpadom, od električnog i elektroničkog otpada do predmeta za jednokratnu upotrebu.

Problem je s proizvodima na baterije - koji variraju od jednokratnih e-cigareta do tenisica sa svjetlima, dječjih igračaka i jakni opremljenih punjačima za telefone - to što potrošači ne znaju uvijek što bi s njima nakon što prestanu raditi. "Primjećujemo povećanje od 20 posto godišnje u prisutnosti litijevih baterija na potrošačkom tržištu", rekla je De Wild. Ali taj rast nije uvijek popraćen potrebnim informacijama o sigurnom zbrinjavanju.

Po njezinom mišljenju, elektroničke cigarete su najveći problem: "Potrošač nije u potpunosti svjestan da vape sadrži bateriju i baca je u kantu za obični otpad."

 

Požare uzrokovane oštećenim litijevim baterijama puno je teže suzbijati

Kada takav otpad skupljaju kamioni za smeće, on se obično drobi kako bi se uštedio prostor u vozilu, a tako se baterije mogu oštetiti. Otpad također prolazi kroz mehaničke procese unutar postrojenja za obradu, pri čemu se također može oštetiti baterija. Da stvari budu još gore, požare uzrokovane oštećenim litijevim baterijama puno je teže suzbijati.

Kada se litijeve baterije pregriju, to može dovesti do toplinskog ispuštanja. Litij-ionske ćelije se nekontrolirano zagrijavaju - ponekad i do 600 Celzijevih stupnjeva - uzrokujući da se baterija samozapali. "Možete vatru lišiti kisika, možete je polijevati vodom, neće uspjeti - svejedno će izgorjeti. Sve što možete učiniti je smanjiti štetu odvajanjem goruće baterije od ostatka otpada", objasnio je Coulaud iz Sydeda.

Za lokalna postrojenja za gospodarenje otpadom, povećani rizici koštaju pravo bogatstvo. Zbog termalnih kamera i detektora dima, preciznih vodenih topova kojima se može upravljati na daljinu i operativnih poboljšanja, dodatni trošak za Syded iznosi oko 300.000 do 400.000 eura godišnje.

To ne uključuje dodatni teret osiguranja za objekte u kojima se redovito događaju požari. U belgijskoj regiji Flandriji, na primjer, neki objekti jednostavno neće biti pokriveni osiguranjem do siječnja 2025. zbog rasta cijena, tvrdi glasnogovornik VVSG-a, udruge flamanskih gradova i općina.

 

"Treba podizati svijest"

EU se godinama pokušava uhvatiti u koštac s golemim problemom otpada, od zabrane izvoza problematičnog otpada do smanjenja bacanja hrane i tekstila te recikliranja baterija kako bi se zadržali plemeniti metali koji se koriste za njihovu proizvodnju.

Neki tvrde da bi učinkoviti zakoni o gospodarenju otpadom također mogli smanjiti opasnost od požara.

Predmeti kao što su perilice rublja i mobilni telefoni već potpadaju pod zahtjeve EU o proširenoj odgovornosti proizvođača, što znači da proizvođači moraju preuzeti odgovornost za odlaganje stvari koje prodaju, obično plaćanjem odgovarajućeg rješenja za odlaganje otpada. Jedna bi opcija mogla biti proširenje ovog zahtjeva na sve proizvode koji sadrže baterije.

"Kada proizvođači iznesu proizvod na tržište, oni također donose rizike na tržište tako da imaju barem djelomičnu odgovornost", ukazuje De Wild.

Ova odgovornost također može potaknuti proizvođače da dizajniraju bolje i sigurnije proizvode, te da građanima olakšaju vađenje baterije iz predmeta prije nego što je bace. Ali Coulaud misli da se rješenje leži više lokalno: "Prvo što treba učiniti je podići svijest o razvrstavanju otpada i odlaganju tih predmeta u kantu za reciklažu. Može izgledati jednostavno, ali to je prava prevencija."

Dnevnik.ba

Najčitanije