Lawton u Kongresu o BiH: Završena era izvana nametnute „izgradnje nacija“; lokalna rješenja za lokalne probleme

Glavna poruka Washingtona je jasna: era izvana nametnute „izgradnje nacija“ je završena, a lokalni čelnici moraju preuzeti odgovornost i ponuditi vlastita rješenja. U kontekstu Bosne i Hercegovine, SAD ostaje snažan jamac suvereniteta, uz poseban naglasak na rješavanje političkih kriza i energetsku neovisnost.

Saslušanje o politici SAD-a prema Zapadnom Balkanu i sigurnosnim izazovima u ovom dijelu Europe održano je u zgradi Rayburn u Washingtonu, a Lawton je pred članove Pododbora izašao kao jedini najavljeni svjedok.

Kraj ere „izgradnje nacija“ i tri stupa američke politike

U svom uvodnom i opširnom izlaganju o općim ciljevima Washingtona, Lawton je naglasio da SAD teži stabilnom, mirnom i prosperitetnom Zapadnom Balkanu. Međutim, ključni trenutak obraćanja bila je jasna potvrda promjene američke paradigme prema regiji i naglasak na kraj prakse izvana nametnute „izgradnje nacija“.

Podsjećajući na stavove koje je zamjenik državnog tajnika Christopher Landau iznio na prošlogodišnjoj 30. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma, Lawton je bio eksplicitan istaknuvši da je era izvana nametnute „izgradnje nacija“ (nation-building) definitivno završena.

Citirajući Landaua, naglasio je: „Sjedinjene Države ne nude neograničena sredstva za nedefinirane, neizvjesne i nerealne ciljeve.“ Umjesto toga, američka administracija sada poziva i potiče lokalne čelnike da sami osmisle i provedu „lokalna rješenja za lokalne probleme“. Od lokalnih čelnika diljem regije izravno se traži da prestanu iznova otvarati prošle, desetljećima stare sporove i umjesto toga se fokusiraju na pragmatične inicijative koje vode njihove zemlje naprijed.

Iako je naglasio da prestanak politike izvana nametnute „izgradnje nacija“ ne znači povlačenje SAD-a, Lawton je jasno poručio da Washington „ima malo interesa za one koji bi narušavali stabilnost u sebične svrhe“. Američka politika, kako je pojasnio, počiva na tri stupa:

1. Održavanje stabilnosti, što je preduvjet za sve ostale ciljeve.

2. Gospodarski rast i prosperitet, predvođen privatnim sektorom i stvaranjem klime koja privlači američke tvrtke.

3. Suzbijanje sigurnosnih prijetnji, s posebnim fokusom na balkanske transnacionalne kriminalne organizacije koje surađuju s kartelima zapadne hemisfere.

Također, poručeno je kako SAD očekuje od svojih europskih partnera da preuzmu veći teret regionalne sigurnosti, a od balkanskih NATO saveznika ispunjavanje obveza o izdvajanju za obranu i modernizaciju vojske.

Fokus na BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američki je dužnosnik potvrdio neupitnu predanost Sjedinjenih Država njezinom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i stabilnosti koju garantira Daytonski sporazum.

Osvrnuvši se na nedavne događaje, Lawton je istaknuo uspjeh američke diplomacije koja je prošle godine uspjela riješiti dugotrajnu krizu u zemlji. Prema njegovim riječima, SAD je uspješno očuvao pravnu koheziju i ustavni poredak BiH, osiguravši pritom povlačenje najočitijeg anti-daytonskog zakonodavstva Republike Srpske.

Značajan dio izlaganja posvećen je ekonomsko-energetskim pitanjima. Smirivanje političkih napetosti, naglasio je Lawton, otvorilo je prostor za napredak strateškog projekta plinovoda Južna interkonekcija s Hrvatskom. Ovaj projekt Washington vidi kao ključan za diversifikaciju energetske opskrbe i ukupnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Projekt će, smatra Lawton, potaknuti gospodarski rast i stvoriti nove prilike, uključujući i one za američke tvrtke.

Uoči izbora koji se u BiH održavaju sljedećeg mjeseca, Lawton je zaključio dio o BiH jasnom porukom da su Sjedinjene Države spremne surađivati s novim vodstvom na ostvarivanju zajedničkih interesa.

Stanje u ostatku regije

Govoreći o ostalim zemljama Zapadnog Balkana, Lawton je ponovio predanost neovisnosti Kosova, no izrazio je zabrinutost zbog političke nestabilnosti, čestih izbora i kašnjenja u formiranju institucija u Prištini, kao i zbog pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu. Srbiju je, s druge strane, opisao kao zemlju s kojom SAD jača bilateralno partnerstvo i strateški dijalog kako bi se suzbio neprijateljski utjecaj. Naglasio je da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine ključna, te je pozvao obje strane na nastavak pregovora bez preduvjeta, s obzirom na to da je europski proces dijaloga trenutno u zastoju.

Na kraju je kratko spomenuo blisku suradnju s NATO saveznicama Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. Istaknuo je napore u razbijanju kriminalnih organizacija u Albaniji te pohvalio strateške infrastrukturne i energetske projekte u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, poput uvoza LNG-a i razvoja Jadransko-jonskog koridora, koji su vitalni za regionalnu povezanost.

Dnevnik.ba