Kućanstva će moći prodavati struju EP HZ Herceg Bosne

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZ HB) omogućila je kućanstvima prodaju električne energije iz obnovljivih izvora toj kompaniji kako bi smanjila ovisnost o uvozu u hidrološki lošim godinama, a njima pak smanjenje računa za potrošenu električnu energiju. Obostrana je to korist, ali i iznimno važna odluka u godini kada je cijeli EU doslovno u panici zbog iznimnog porasta cijena energenata, pa tako i električne energije, što je posljedica ruske agresije na Ukrajinu te mjera koje su međusobno uvele zemlje EU-a i Rusije, puiše Večernji list BiH.

Otkupna cijena 0,25 KM

Prema navodima iz kompanije sa sjedištem u Mostaru, jedne od triju elektroprivrednih poduzeća u BiH, Uprava je donijela odluku o utvrđivanju uvjeta za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije priključenih na distribucijsku mrežu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Objasnili su kako se odluka odnosi na proizvođače električne energije koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije s Operatorom za obnovljive izvore energije ili drugim subjektom na elektroenergetskom tržištu BiH.

Do sada su električnu energiju dvjema državnim elektroprivrednim kompanijama na području FBiH mogle prodavati samo veće kompanije za proizvodnju električne energije. No, poremećaji na svjetskom tržištu i visoke cijene električne energije potaknuli su EP sa sjedištem u Mostaru da tu mogućnost proširi i na male proizvođače, uglavnom kućanstva.

Precizira se kako proizvođač mora posjedovati dozvolu za rad za proizvodnju električne energije koju izdaje FERK te odluku o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača. Otkupna cijena bit će 0,25 KM po kWh.

Ova će odluka na području koje pokriva EP HZ HB biti na snazi do 1. siječnja 2024., stoji o dokumentu koji je potpisao direktor Marinko Gilja. Uz to, onaj tko ima vlastitu proizvodnju električne energije trebat će podnijeti molbu EP HZ HB te popuniti posebnu izjavu kojom praktički odbacuje bilo kakvu mogućnost zloupotrebe u slučaju da već ima potpisan ugovor s Operatorom za obnovljive izvore energije, što svi potrošači električne energije plaćaju kako bi se poticala ta proizvodnja. Ali za velike potrošače.

EP HZ HB proizvodi električnu energiju gotovo isključivo koristeći potencijal vode iz hidroelektrana te iz jednoga vjetroparka. Zbog hidrološki iznimno loše godine, EP HZ HB uvozi značajne količine električne energije, no cijena krajnjim potrošačima nije se mijenjala i među najnižima je u Europi. Nedavno je Elektroprivreda Republike Srpske otišla i korak dalje pa je nagovijestila kako će subvencionirati čak 50.000 kućanstava kako bi proizvodila električnu energiju koristeći potencijal sunčeve energije.

Posebno je to važno upravo za korisnike usluga EP HZ HB koji na svojim obiteljskim kućama imaju solarne elektrane ili ih pak planiraju graditi. Prema sadašnjim izračunima, za obiteljsku kuću četveročlane obitelji cijela solarna elektrana može se izgraditi za oko 15.000 KM. Procjenjuje se kako se odmah nakon početka rada računi za utrošak električne energije upola smanjuju. Što je posebno značajno u ekstremnim mjesecima - prilikom hlađenja prostorija ljeti odnosno njihova zagrijavanja zimi.

Na jugu najveći potencijal

U BiH teorijski potencijal solarne energije iznosi oko 74 milijuna GWh električne energije, dok godišnja potrošnja iznosi 12.170 GWh. No, samo pokrivenost teritorija BiH od dva posto solarnim panelima pokrila bi BiH devetinu potreba, odnosno 1340 GWh.

Uz činjenicu da BiH pripada zemljama Europe sa značajnom sunčevom izloženošću, korištenje sunčeve energije, u usporedbi sa zemljama EU-a, ne može se smatrati beznačajnim. BiH ima u prosjeku godišnje 1840,9 sunčanih sati, dok taj broj na jugu zemlje doseže vrijednost i do 2352,5 sati godišnje.

Jedini bh. grad na Jadranskom moru Neum u prosjeku godišnje ima 2600 sunčanih sati raspoređenih u 270 sunčanih dana. Najveći učinak solarne elektrane imat će na jugu zemlje, području Neuma.

Primjerice, prosječna godišnja proizvodnja po četvornom metru iznosi oko 1600 kWh u južnome dijelu, a u sjevernome, primjerice Orašju u Posavini, oko 1200. Prednjači Neum koji ljeti u jednom danu može po četvornom metru proizvesti i do 6,9 kWh, a Mostar 6,3 kWh. 

Dnevnik.ba