U fokusu sastanka bilo je pitanje sprječavanja izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori, a Košarac je informirao veleposlanika Sedara da je o ovoj problematici nedavno razgovarao i sa premijerom Slovenije Robertom Golobom tijekom njegove službene posjete BiH.
Na temelju razgovora sa premijerom Golobom, te cijeneći kapacitet i iskustva koje Slovenija ima s Hrvatskom u ovom kontekstu, Košarac je od veleposlanika Sedara zatražio da posreduje u organizaciji sastanka sa predstavnicima Vlade Slovenije u vezi s izgradnjom spornog odlagališta.
- Tražio sam da sastanak bude organiziran najkasnije u svibnju, kako bismo zajedno sa nadležnim ministrima iz Republike Srpske i Federacije BiH, te članovima Pravnog i Ekspertskog tima otvorili diskusiju sa predstavnicima slovenačke Vlade. Naš cilj je da dobijemo potrebne informacije o odnosu ove države sa Hrvatskom kada je u pitanju odlaganje otpada iz Nuklearne elektrane Krško - naveo je Košarac.
Ponovio je da u BiH postoji jedinstven stav o neprihvatljivosti izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori, budući da ono predstavlja direktnu prijetnju po zdravlje 250.000 ljudi u općinama u slivu rijeke Une, te ugrožava životnu sredinu.
Na sastanku je bilo riječi o saradnji u oblasti energetike, pri čemu je Košarac upoznao ambasadora Slovenije da je BiH trenutno u fazi ispunjavanja međunarodno preuzetih obaveza iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, te Pariške i Sofijske deklaracije.
- Energetika je prepoznata kao razvojna šansa i u svim našim strateškim planovima je potenciranje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Pri tome posebnu pažnju smo posvetili socijalnom pristupu kada je u pitanju proizvodnja električne energije u regijama bogatim ugljem - naveo je Košarac.
Također je informirao veleposlanika Sedara da je energetski sektor u primarnoj ustavnoj nadležnosti entiteta, te da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima isključivo koordinirajuću ulogu.
- S tim u vezi, razgovore o mogućem investiranju u energetski sektor treba započeti sa institucijama Republike Srpske ili Federacije BiH, ukoliko postoji zainteresiranost slovenačke strane. Zajednički nivo nije nadležan za pitanje investicija u sektoru energetike - rekao je Košarac.
Istakao da je Republika Srpska, prema analizi uglednih svjetskih časopisa, nedavno izabrana za jednu od 10 europskih regija budućnosti u kategoriji strategije privlačenja stranih ulaganja. Napomenuo je i da je ovogodišnji Samit energetike u Trebinju dokazao da Republika Srpska ima kapacitet da promovira svjetske standarde u sektoru energetike.
- Institucije Republike Srpske pokazale su adekvatnu stratešku politiku razvoja energetskog sektora. Prepoznati su domaći kapaciteti u ovoj oblasti i ukoliko postoji zainteresiranost Slovenije, nadležne entitetske institucije su otvorene za pregovore o mogućim investicijama - naveo je Košarac.
Sugovornici su razmijenili mišljenje i o aktualnim političkim prilikama u BiH, s osvrtom na dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji.
Košarac je istakao da su europske integracije i dalje vanjskopolitički cilj BiH, ali da je potrebno imati oprezan stav, s obzirom na to da EU često ima dvostruke aršine.
- U prilog tome govori činjenica da su europski dužnosnici isticali da će, po dobijanju kandidatskog statusa, OHR biti zatvoren. No, to se do danas, nažalost, nije dogodilo. Jedino ispravno bi bilo zatvaranje OHR-a i odlazak stranaca iz institucija BiH, primarno misleći na Ustavni sud BiH - naveo je Košarac, priopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dnevnik.ba