„Nakon više od 30 godina od zločina koje je Armija R BiH po nalogu bošnjačkog političkog vrha počinila nad Hrvatima Bugojna, u kojemu je nakon progona koji je počeo u ljeto 1993. godine od prijeratnih 16.500 Hrvata ostalo tek njih 900, ubojstava, pljački i tortura zatočenih u desetine logora, mi Hrvati Bugojna dočekali smo podizanje optužnice protiv najodgovornih za zločine i etničko čišćenje Bugojna, Dževada Mlaće, Selme Cikotića i Tahira Granića. Navedni trojac, jasno stoji u optužnici koju je podiglo Tužteljstvo BiH, osmislio je i proveo plan progona i etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata, uključujući i otvaranje logora, nečovječna postupanja i nasilna odvođenja skupine logoraša, uglednih pripadnika hrvatskog naroda u Bugojnu, a odgovoran je i za njihove likvidacije počinjene na posebno okrutan način. Dokaz tomu su tijela četvorice naših nestalih logoraša koja su ekshumirana u ljeto 2020. godine na Rostovu“, navodi se u priopćenju Koordinacije udruga.
Iz te udruge očekuju da Sud BiH potvrdi optužnice, te da se nakon toga na suđenju potvrdi da su predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna Dževad Mlaćo, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije RBiH Selmo Cikotić i zapovjednik 307. Brigade Armije RBiH Tahir Granić „bili prvi u lancu odgovornosti udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao progonom više od 15.000 bugojanskih Hrvata, ubojstvima i likvidacijama te posebno zatvaranjima i okrutnom tretmanu prema više od dvije tisuće zarobljenih Hrvata prema kojima se postupalo protivno Ženevskoj konvenciji o ratnim zarobljenicima“.
Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojno također traži uhićenje Mlaće, Cikotića i Granića kako bi se osiguralo „da uistinu budu izvedeni pred lice pravde“.
„Podizanje optužnice protiv Mlaće, Cikotića i Granića može biti početak ispravljanja dugogodišnje nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, prema obiteljima poginulih i nestalih, logorašima, invalidima i svima onima koji su protjerani sa svojih ognjišta, a domovi su im opljačkani i spaljeni, svetinje pogažene. Ujedno može i treba biti prilika da se konačno ispravi dugogodišnja pogrešna percepcija rata u BiH te prizna da je i Armija RBiH po nalogu bošnjačkog političkog vrha etnički očistila i počinila zločine u mnogim mjestima i nad pripadnicima druga dva naroda“, stoji u priopćenju.
Dodaje se kako je Bugojno „klasičan primjer etničkog čišćenja, jednog od najtežih u proteklom ratu, čiji su rezultati i danas itekako vidljivi na svakom koraku, ponajviše zbog izostanka kažnjavanja odgovornih“.
Dnevnik.ba