Rezultate projekta predstavila je Josipa Šimić iz Ornitološkog društva "Naše ptice", a okupljenima se ispred Parka prirode Blidinje obratio i Željko Šušak i predstavio ovo zaštićeno područje.
Aleksandar Kovač, direktor Nacionalnog parka "Sutjeska", govorio je o zaštićenom području toga parka, i na kraju Slaven Reljić iz Instituta za istraživanje, očuvanje i upravljanje velikim zvijerima, koji je predstavio planove upravljanja velikim zvijerima u PP Blidinje i NP Sutjeska.
Kroz raspravu sudionici su se dotaknuli zajedničkih problema i poteškoća s kojima se svakodnevno susreću prilikom upravljanja zaštićenim područjima.
"Središnja tema projekta je zaštita biološke raznolikosti prekograničnog zaštićenog područja, a jedan od ciljeva je bio jačanje kapaciteta institucija i organizacija koje se bave biološkom raznolikošću. Drugi cilj je bio izrada i pilot provedba planova upravljanja i monitoring protokola za 10 vrsta životinja izrađen u skladu s direktivama EU, dok je treći cilj bilo jačanje svijesti lokalnog stanovništva o prednostima primjene viših standarda zaštite okoliša'", rekla je Josipa Šimić, koordinatorica projektnih aktivnosti na prostoru Bosne i Hercegovine.
Ona je pojasnila da je su u okviru ovoga projekta izradili studiju Izvješće o procjeni kapaciteta pod nazivom "Kratak pregled nacionalnog zakonodavstva i relevantnih dokumenata koji se odnose na upravljanje vrstama i monitoring biološke raznolikosti u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori", studiju "Analiza prijetnje biološkoj raznolikosti u prekograničnom zaštićenom području".
Također, izrađeni su protokoli za praćenje 10 životinjskih vrsta (velike zvijeri i ptice), upravama zaštićenih područja dodijeljena je tehnička oprema za monitoring, a u okviru projekta uhvatili su četiri medvjeda, koje su pratili telemetrijski i ti podaci će biti iskorišteni za izradu Planova upravljanja medvjedom i vukom u ova 4 zaštićena područja.
"Osim velikih zvijeri, pratimo i jednog velikog tetrijeba i dvije jarebice kamenjarke. U planu je hvatanje još dva medvjeda, dvije jarebice kamenjarke i tri tetrijeba", dodala je Šimić.
Po završetku konferencije lokalnom stanovništvo dodijeljene su električne ograde za zaštitu pčelinjaka od napada medvjeda.
"Često na mjestima gdje se imanja ljudi preklapaju s područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri dolazi do oštećenja imovine. To je slučaj i s košnicama u Bosni i Hercegovini. Tim povodom, Ornitološko društvo 'Naše ptice' doniralo je pet profesionalnih električnih ograda za zaštitu košnica od smeđeg medvjeda. Zaštita velikih zvijeri, zbog brojnih socio-ekonomskih izazova, proces je koji se ne može oslanjati samo na prirodne znanosti. Očuvanje populacije smeđeg medvjeda uvelike ovisi o ljudskoj toleranciji ove vrste. Uzajamnom podrškom nastojimo postići zajednički cilj koji se temelji na uvjerenju da je moguće unaprijediti suživot čovjeka i medvjeda", rekla je Šimić.
Električne ograde dolaze od proizvođača iz EU koji uspješno posluje na europskom tržištu više od 30 godina.
Uz električni štitnik (PREMIUM klasa, ECO tehnologija, posjeduje certifikat za sigurnost ljudi, životinja i okoliša), pet dobitnika donacije dobilo je i prateći materijal za puštanje električne ograde u pogon: žicu, izolatore, konektore, zatezači, uzemljenje itd.
Drugi dan konferencije bio je predviđen za terenski rad, pa su tako sudionici konferencije obišli Blidinjsko jezero, Masnu Luku, Mijatovu pećinu, stećke, gradinu Zmijavac, Sovićka vrata i bunare.
"Sudionici su se na terenu upoznali s prirodnim, kulturnim i povijesnim znamenitostima Parka prirode Blidinje, a okupljenima smo na terenu prezentirali i aktivnosti koje su u sklopu projekta Bear in mind provođene na ovom području'", zaključila je Josipa Šimić.
Inače, projekt ''Bear in Mind: Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders'' financiran je od strane EU u okviru IPA II programa prekogranične suradnje BiH i Crne Gore 2014. - 2020.
Projekt je službeno počeo 15. studenog 2019. i trajat će do 30. lipnja 2022. godine. Ovaj projekt kombinira različite metode i aktivnosti kako bi se osnažili i razvili kapaciteti uprava zaštićenih područja i nevladinih organizacija u oblasti zaštite životne sredine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i poboljšala razina sudjelovanja civilnog sektora u procesu kreiranja politika, a sve u cilju prevazilaženja administrativnih granica zemalja i primjene novog, zajedničkog pristupa upravljanju, koji bi ne samo smanjio brojne prijetnje po ove ekosustave, već i promovirao vrijednosti europskih standarda zaštite, a kroz primjenu odgovarajućeg monitoringa biodiverziteta, istovremeno promovirajući koristi za stanovnike okolnih općina i zaštićenih područja, priopćili su organizatori.
Dnevnik.ba