Novi pomorski zakon, koji je stupio na snagu 1. rujna, prijeti još više produbiti sporove u Južnom kineskom moru koji pogađaju Kinu i zemlje jugoistočne Azije te će potaknuti već rastuće tenzije sa Sjedinjenim Državama u spornim vodama.
Kineska Uprava za pomorsku sigurnost u priopćenju od 27. kolovoza je navela kako je pet kategorija stranih plovila, a to su podmornice, plovila na nuklearni pogon, brodovi koji prevoze radioaktivne materijale, brodovi koji prevoze velike količine nafte, kemikalije, tečni plin ili druge otrovne materije, kao i plovila koje bi mogla ugroziti kinesku sigurnost pomorskog prometa, potpadaju pod zakon, izvještava Asia Times.
Strano plovilo morat će dostaviti podatke uključujući imena i brojeve brodova, nedavne lokacije, brojeve satelitskih telefona i opasnu robu, navodi se u priopćenju.
Ako se pogleda s objektivne strane, to i nisu tako problematične odredbe - osim ako se tumačenje definicije "kineskih teritorijalnih voda" odnosi na gotovo cijelo Južno kinesko more, kako se tvrdi u njegovoj širokoj i žestoko osporavanoj definiciji linije razgraničenja koju koristi Narodna Republika Kina za svoja potraživanja nad većim dijelom Južnokineskog mora.
Kina je poslednjih godina pojačala svoje vojno prisustvo u Južnom kineskom moru, uključujući izgradnju umjetnih otoka i zračnih baza.
Južno kinesko more postalo je jedno od mnogih točaka napetosti u odnosima između Kine i SAD, pri čemu Washington odbacuje, ono što naziva, nelegalnim teritorijalnim pretenzijama Pekinga u ovim vodama bogatim resursima na koje pravo polaže više zemalja jugoistočne Azije.
Uz obale Južnog kineskog mora nalaze se Narodna Republika Kina, Tajvan, Filipini, Malezija, Brunej, Indonezija, Singapur, Tajland, Kambodža i Vijetnam. Južno kinesko more Karimatskim prolazom povezano je sa Javanskim morem.
Dnevnik.ba