Kad bi se otopio najveći ledenjak na svijetu, razina mora podigla bi se za 65 cm

Površina ledenjaka otprilike odgovara površini otoka Velike Britanije ili američke savezne države Floride.

Količina leda koji utječe u more iz Thwaitesa i susjednih glečera se i više nego udvostručila između 1990-ih i 2010-ih.

Stručnjaci kažu da su glečer i šire područje Amundsenovog zaljeva odgovorni za osam posto trenutne stope rasta globalne razine mora od 4.6 milimetara godišnje. 

Radi se o jednom od najvećih ledenjaka na svijetu te jednom od onih koji se najbrže mijenjaju, a ako se u potpunosti otopi, razina mora podigla bi se za 65 centimetara.

Najnoviji računalni modeli predviđaju da će se gubitak leda ubrzati tijekom 22. stoljeća te bi mogao dovesti do potpunog otapanja ledenog pokrivača zapadne Antarktike u 23. stoljeću.

Stručnjaci tvrde da je potrebna promptna i održiva klimatska intervencija kako bi se stvari promijenile nabolje.

Znanstvenici su od 2018. na udaljenom ledenjaku otkrili kompleksan okoliš koji se brzo mijenja, a znanstvenici iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država ovog se tjedna sastaju u britanskoj ustanovi za istraživanje Antarktika (BAS) u Cambridgeu kako bi raspravljali o svojim opservacijama, 

Prije početka projekta Međunarodne suradnje za glečer Thwaites (ITGC) malo toga se znalo o mehanizmima koji upravljaju otapanjem tako velikog ledenjaka.

"Otapanje će se ubrzati"

Rob Larter, znanstveni koordinator ITGC-ja i geofizičar BAS-a, kazao je: "Thwaites se otapa više od 80 godina, što je značajno ubrzano tijekom proteklih 30 godina, a naši nalazi upućuju na to da će se nastaviti otapati i brže."

"Postoji suglasje da će se otapanje glečera Thwaites ubrzati idućeg stoljeća", dodao je.

"Međutim, postoji i zabrinutost da bi drugi procesi koje su otkrile nedavne studije, a koji još nisu dovoljno istraženi da bi bili uključeni u velike modele, mogli i ranije izazvati ubrzanje otapanja", upozorio je.

Istraživači su koristili podvodne robote, nove tehnike ispitivanja i nove pristupe ledenim tokovima i modeliranju lomljenja kako bi dobili nove uvide u ove procese.

Kažu da iako je to poboljšalo sposobnost računalnih modela da predviđaju što bi se moglo dogoditi, i dalje ima mnogo nepoznanica o budućnosti ledenjaka.

Dnevnik.ba