Južna interkonekcija još čeka politički dogovor

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy prošlog je tjedna oštro kritizirao Dragana Čovića i HDZ BiH optužujući ih da inzistiranjem na uspostavi nove tvrtke koja bi vodila projekt Južne interkonekcije zapravo sve blokiraju a pri tom pokušavaju i plinski sektor u BiH podijetili po etničkim osnovama.

Murphy je sugerirao kako je jedino logično da Južnu interkonekciju planira i realizira BH-Gas, javno poduzeće sa sjedištem u Sarajevu koje za to ima potrebno znanje i kapacitete a da se može razgovarati o tome kako promijeniti njenu upravu s ciljem učinkovitijeg poslovanja.

BH-Gas je tvrtka koja je uspostavljena još u bivšoj Jugoslaviji i nastavila je djelovati u samostalnoj BiH no po pravilu su kadrovsku politiku u njoj kreirale stranke koje su bile na vlasti u dijelovima Federacije BiH s bošnjačkom većinom.

BH-Gas zajedno s Energoinvestom glavni je uvoznik i distributer plina u BiH no u Republici Srpskoj time su bili nezadovoljni pa su 2012. godine napravili svoju javnu tvrtku pod nazivom Gas-Res iako je plinsko tržište u tom entitetu minijaturno jer do sada tamo nije provedena plinofikacija značajnijih razmjera.

Obadva entiteta istodobno se oslanjaju na plin iz Rusije koji se trenutačno u zemlju doprema tzv. Turskim tokom.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu imperativ je postao smanjiti ovisnost o ruskom plinu a jedina dostupna alternativa je povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj.

Kako je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik ranije izričito zabranio povezivanje plinovoda preko Slavonskog i Bosanskog Broda pokušavajući očuvati bliske veze s Rusijom, preostao je projekt Južne interkonekcije odnosno izgradnja novog plinovoda iz pravca Zagvozda s odvojcima ka Mostaru i Novom Travniku koji bi se onda spojio s postojećim magistralnim plinovodom u BiH izgrađenim 80-ih godina prošlog stoljeća.

Nove vlasti u BiH podržavaju taj projekt kao i vlada Hrvatske no problem je nastao zbog spora između HDZ BiH i bošnjačkih stranaka o tome kako će se on izvesti.

U HDZ-u smatraju kako bi na području Hercegovine trebalo uspostaviti novu tvrtku koja bi se bavila plinskim sektorom zbog čega je cijeli projekt sada zakočen pa je ministar Konaković nakon kritika veleposlanika Murphyja na račun Čovića pojasnio što su opcije  pozvavši da se odmah prekine s time tko će čime upravljati.

"Nemamo ništa protiv da sutra na čelu BH-Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako tako treba. Nadam se da ćemo što prije postati svjesni važnosti ovog projekta, a ne nadmudrivanja tko će u kom dijelu formirati neku firmu. Iz Hrvatske je to imperativ, rekli da ih zanima južna interkonekcija i drastično planiraju povećati kapacitet tog skladišta (LNG terminala)", izjavio je Konaković. 

Nekadašnji direktor BH-Gasa i sadašnji ministar u vladi Sarajevske županije Almir Bečarević tvrdi pak kako je međunarodna zajednica zapravo već ponudila neku vrstu kompromisa po kojemu bi dio sjedišta tvrtke bio premješten u Mostar i vodio bi ga izvršni direktor iz HDZ-a toj bi stranci pripalo i mjesto u Nadzornom odboru BH-Gasa.

Gotovo istodobno predsjednik kluba Hrvata u Domu naroda parlamenta Federacije BiH Damir Džeba kazao je kako unatoč kritikama američkog veleposlanika u HDZ-u ostaju rezervirani prema BH-Gasu.

"Nama je neprihvatljivo da cijeli proces nosi kompanija BH-Gas. Posebno zbog afere zbog koje je mađarski transporter plina tužio BH-Gas i Energoinvest, te vladu Federacije BiH za 23 milijuna dolara", kazao je Džeba.

Pri tom je aludirao na tužbu koju su Mađari pokrenuli jer se BH-Gas prije isteka ugovora preorijentirao na Turski tok umjesto plinovoda koji je plin dovodio preko Ukrajine.

Jedini način na koji u HDZ-u vide moguće angažiranje BH-Gasa je da se od njega napravi potpuno nova tvrtka u kojoj bi vlasnički udio i upravljačka prava imali entitet, županije i općine u Federaciji.

Dnevnik.ba