Washington i Bruxelles su se u ožujku načelno dogovorili o tom pitanju oko kojega su se dugo sporili pošto je ranije prijedloge dogovora odbio Sud pravde EU-a zbog straha od programa američkog prisluškivanja.
Predsjednikovo potpisivanje uredbe omogućit će Europskoj komisiji da počne svoj vlastiti proces ratifikacije za koji će joj trebati nekoliko mjeseci.
"Ovo je kraj naših zajedničkih napora na obnovi povjerenja i stabilnosti prekoatlantske razmjene podataka", komentirala je američka ministrica trgovine Gina Raimondo u kratkom obraćanju novinarima.
Tekst pojačava mjere kojima se jamče povjerljivost i zaštita građanskih sloboda u američkim programima nadzora nad podatcima prikupljenim u Europi koji se prenose i čuvaju preko Atlantika.
Ujedno uspostavlja neovisni i obvezujući mehanizam koji pojedincima iz podobnih zemalja omogućuje da zatraže odštetu ako ocijene da su američke obavještajne službe nezakonito prikupljale njihove osobne podatke.
Taj mehanizam predviđa dva stupnja tužbe, jedan koji se upućuje službeniku zaduženom za zaštitu građanskih sloboda pri američkoj obavještajnoj upravi, a drugi neovisnom sudu koji osniva ministarstvo pravosuđa.
Sud je u srpnju 2020. ocijenio da "Privacy Shield" kojim se koristi 5.000 američkih tvrtki, pa tako i velike poput Googlea i Amazona, ne štiti od mogućeg "miješanja u temeljna prava ljudi čiji se podatci razmjenjuju".
Postoji mogućnost da nova inačica dogovora ponovno završi na sudu, priznali su dužnosnici američke administracije na tiskovnoj konferenciji.
No ona je zamišljena tako da odgovori na ranije sumnje europskog pravosuđa, rekli su.
Dnevnik.ba