Javna kuhinja za bebe morala smanjiti broj korisnika, ostalima pomoć tek kad i ako stignu donacije

Zbog enormnog poskupljenja energenata i prehrambenih artikala, građani, pogotovo oni slabijih ili nikakvih prihoda, u sve većem su problemu. Veliki broj bh. građana na rubu je gladi, zbog čega pučke kuhinje bilježe veći broj zahtjeva za pružanje pomoći, piše Večernji list BiH.

Da kriza, koja potresa svaki segment bh. društva, nije zaobišla ni javnu kuhinju za najmlađe članove, potvrdila je nedavno Aida Sadiković Mehonić, osnivačica Udruge "Obraduj nekoga" iz Bratunca, koja je otvorila prvu javnu kuhinju za bebe.

Inače, krajem prošle godine javna kuhinja za bebe pružala je pomoć za 70 korisnika, ali su zbog rasta cijena bili prinuđeni smanjiti broj na 30 redovitih korisnika, a ostalima pakete pomoći daju kada dobiju veću donaciju.

- Cijena našeg dnevnog obroka ranije je bila 6 KM, ali je sada zbog poskupljenja porasla na gotovo 9 KM, što nam je značajno otežalo rad - rekla je Sadiković Mehonić. Istaknula je kako su zbog većih cijena goriva morali promijeniti i koncept rada.

- Sada nam korisnici dolaze svakih 15 dana po svoje pakete koji su im dovoljni za petnaestodnevno razdoblje - kazala je za Nezavisne Sadiković Mehonić. Dodaje kako im svakih 15 dana dođe od 15 do 30 stalnih, najugroženijih korisnika, ali da se za pomoć javlja njih do 100 te da postoji i lista čekanja.

- Ako netko donira, primjerice, paket mlijeka ili nešto slično, onda zovemo i korisnike koji su na listi čekanja - kazala je. Korisnici njihove javne kuhinje su, objašnjava Sadiković Mehonić, bebe koje nose pelene.

- Naši korisnici su bebe do dvije i pol godine, osim ako je u pitanju dijete koje zbog zdravstvenih problema mora pelene nositi dulje, tada je i takvo dijete korisnik - kaže Sadiković Mehonić. Dodala je kako su zbog rodiljskih naknada promijenili pravila.

- Sada, umjesto majki koje imaju bebu do 12 mjeseci, a imaju primanja, radije uzimamo bebu koja ima više od 12 mjeseci, a čija majka nema primanja jer joj je dijete starije od godinu dana - kazala je Sadiković Mehonić, ističući kako su zbog toga najčešći korisnici bebe od 12 mjeseci do dvije i pol godine. Inače, u okviru ovog projekta za potrebe 30 beba za godinu dana potrebno je i do 180.000 KM, a prema riječima Sadiković Mehonić, zbog teške materijalne situacije i rasta cijena za sada ne planiraju proširenja svojih usluga. - Bili bismo zadovoljni da sve ostane na ovoj razini i da nam se smanji broj korisnika, što bi značilo da bolje žive i da nemaju potrebu za pomoći - zaključila je Sadiković Mehonić za Nezavisne.

Poražavajući je i podatak UN-a prema čijim je pokazateljima u BiH prije pandemije koronavirusa više od 800 tisuća građana živjelo u ekstremnom siromaštvu - imali su na raspolaganju tek od 90 do 150 KM mjesečno. O ozbiljnosti ovog problema, za koji država nema adekvatan odgovor, govore i raniji podaci iz javnih kuhinja, gdje u nešto više od njih 20 diljem BiH svakodnevno bude pripremljeno 8000 obroka.

Da se životi bh. građana sve više pretvaraju u tragediju, pokazuju i podaci Eurostata, prema čijim je pokazateljima BiH druga najsiromašnija zemlja u Europi. Ta statistička agencija navodi kako niži standard imaju jedino građani Albanije. - Bosna i Hercegovina je po standardu ispod 50% europskog prosjeka, odnosno na 41%, te je bolje rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39% prosjeka Europske unije - navodi Eurostat.

Potrošačka košarica svih životnih potreba prosječne četveročlane obitelji u BiH za svibanj, a koju je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH, iznosila je 2639,48 KM i za 145,64 KM je skuplja od košarice za prethodni mjesec. Istodobno, prosječna isplaćena plaća je, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, gotovo 1100 KM, što znači da je pokrivenost potrošačke košarice plaćom tek oko 41%, što jasno pokazuje zbog čega raste broj onih kojima je potrebna pomoć.

Dnevnik.ba