Na Svetom Grguru položili su vijence ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na tom otočići te su zapalili svijeću ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.
Na Golom otoku položili su vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te su zapalili svijeću ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.
Jandroković je rekao da su se okupili kako bi obilježili dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i iskazali poštovanje za sve koji su ubijeni zbog njihova postojanja.
Koncentracijski logor i zatvor na Golom otoku uključivao je i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici, uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda. Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu.
Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 do 32 tisuće zatvorenika, a broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen. Zatvor je postao 1956., kasnije je pretvoren u kazneno–popravni dom za maloljetnike, a ukinut je 1988.
I Hrvatska imala svoje povijesne tragedije
"Ovo je europski dan, Europa je u 20. stoljeću bila rastrgana totalitarizmima i desnim, fašizmom i nacizmom, i lijevim, staljinizmom i komunizmom, mnogo je ljudi ubijeno, mučeno, ponižavano. To su bili sustavi, koji su se, čuvajući svoj opstanak, beskrupulozno i surovo obračunavali s političkim neistomišljenicima", naglasio je.
Jandroković je kazao da je i Hrvatska imala svoje povijesne tragedije - "hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarizma tijekom Drugog svjetskog rata, zločinačke ustaške NDH, isto tako potom totalitarne komunističke Jugoslavije".
"Ovo je jedno od mjesta gdje su ljudi bili mučeni, tretirani na najsvirepiji način, gdje su gubili svoje dostojanstvo, gdje se sustav obračunavao sa svima onima koji su drugačije mislili i politički djelovali", kazao je.
Jandroković se prisjetio nedavno preminulog Đure Perice, koji je, kako je rekao, 14 godina robijao nakon montiranog političkog procesa, koji je bio borac za ljudska prava, za slobodu hrvatskog naroda te je zato bio svirepo i brutalno progonjen od bivše komunističke države.
Mnogi su stradali zbog ideala
To je važno i kako bi mladi znali da demokracija, sloboda, mir ne dolaze sami po sebi, mnogo je ljudi zbog borbe za te ideale stradalo. Mladima je danas vjerojatno teško shvatiti da možeš biti progonjen, ubijen i mučen zbog svojih riječi, pjevanja pjesme, političkog uvjerenja i ostati bez egzistencije, no, to se događalo".
Jandroković ističe da politika, i mediji, intelektualci i akademska zajednica trebaju o tome otvoreno govoriti, da danas imamo slobodu, hrvatsku državu, demokraciju i vladavinu prava, ali da nije tako uvijek bilo. "Mlade treba osvješćivati kako postoje i oni koji su spremni činiti zlo, koji će i sutra možda raditi neke stvari koje u okvirima demokracije nisu moguće", rekao je dodavši da danas imamo primjer ruske agresije na Ukrajinu.
"Ovdje smo da se prisjetimo žrtve i uputimo poruku za budućnost, posebno mladim naraštajima, da čuvaju mir, demokraciju, slobodu i našu hrvatsku državu", poručio je.
Butković je podsjetio da "narod koji zaboravlja svoju prošlost ponavlja svoje tragedije" kazavši da ne treba živjeti u prošlosti i biti njome previše opterećen, ali da postoje trenuci kada se treba prisjetiti žrtava i nedužnih, koji su izgubili živote.
Jedan od najzloglasnijih zatvora ondašnjeg sistema
Goli otok i Sv. Grgur, kao jedni od najzloglasnijih zatvora ondašnjeg sistema i bivše države, su mjesta gdje smo svake godine, odajemo počast, da se takvo što ne ponovi, rekao je.
Na novinarsko pitanje o povezivanju sjećanja na Goli otok i njegove turističke valorizacije, odgovorio je da je ideja uvijek bilo, da se svake godine govori kako bi bilo dobro da se ondje nešto napravi te da turisti, uglavnom nautičari, dolaze na otok, iako je sve zapušteno i u lošem stanju.
"Bude li postojao netko s poslovnim interesom da bi ovdje nešto uložio, neki investitor, Vlada će to podržati, kao što uvijek podržavamo zdrave i normalne investicije", rekao je i dodao da bi trebala velika ulaganja, da infrastruktura ne postoji te da nije siguran da postoji netko tko bi u to uložio.
Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić rekao je da bi bilo dobro da se Goli otok turistički valorizira i usmjeri, da bi na otoku trebao biti i memorijalni dio te se nada da će se to i dogoditi.
Dnevnik.ba