Informacije o trodnevnim neumskim pregovorima do javnosti su stizale na kapaljku. Mediji su ih različito prenosili i tumačili, a kontradiktorna tumačenja nastavljaju se i nakon okončanja pregovora. Da li su prema Vašoj ocjeni neumski pregovori bili neuspješni ili su načinjeni pomaci koji daju nadu da će se pregovori, bez međunarodnih posrednika, nastaviti sljedećih dana?
- Da su pregovori vođeni u ovom formatu prije par mjeseci, šanse za uspjeh bi bile velike. Reducirani format SDA-HDZ, na kom su stranci inzistirali, nije mogao donijeti rezultat i ja sam stalno na to upozoravao. Neophodno je bilo u pregovore uključiti sve koji su istinski zainteresirani da se nađe kompromis, balans između zahtjeva stranaka oslonjenih na hrvatsko glasačko tijelo i stranaka koje nazivamo probosanskim. Prisustvo predsjednika SBB-a, NiP-a i NES-a, koji su zaista pristupili s iskrenom namjerom da se takav kompromis i balans definira, da se odnosi i stanje u zemlji na taj način smire i stabiliziraju, u velikoj mjeri je relaksiralo atmosferu i pokrenulo pregovore.
A što se tiče eventualnog nastavka pregovora, možemo pokušati sami, bez međunarodnih posrednika, ali bez njihovog prisustva šanse se rapidno smanjuju.
Na čemu se "konkretno" zapelo u Neumu i postoji li mogućnost da ta sporna pitanja budu riješena?
- Zapelo je na onome na čemu je svaki put zapelo – HDZ je nevjerojatno nepovjerljiv, traži nemoguće garancije ili nudi nemoguće modele u kojima bi jedan hrvatski glas vrijedio kao deset bošnjačkih. Aktualni predsjednik HNS-a Božo Ljubić je prije 18 godina odbio Travanjski paket, aktualni predsjednik HDZ-a Dragan Čović je prije devet godina odbio Fueleov model, a sada i elektorski model koji su predložili Palmer i Eichorst. Po svakom od ova tri modela, u svim ranijim izbornim ciklusima u Predsjedništvo BiH bi bio izabran Hrvat iz HDZ-a. Međutim, predsjednik HDZ-a se pribojava nekih nemogućih kombinacija i scenarija.
On sumnja da bi se sve bošnjačke stranke i sve ljevičarsko-građanske stranke dogovorile i podijelile u dva bloka sa ciljem da Hrvatima onemoguće izbor jednog od članova Predsjedništva BiH. S obzirom na ponuđeni elektorski model to bi značilo da blok ujedinjen oko SDA poziva vlastite glasače da u Sarajevu glasaju za SDP, a ne za SDA, a blok ujedinjen oko SDP-a poziva svoje glasače da, recimo u Zenici, glasaju za SDA, a ne za SDP. I da zatim ovaj plan disciplinirano prate Komšić, Konaković, Radončić, Kasumović, Bijedić i svi ostali koji su se u međuvremenu razišli sa SDA i SDP-om i osnovali vlastite stranke!? Pa svi mi s bošnjačke strane smo došli u Neum sa prevashodnim ciljem da stabiliziramo odnose Hrvata i Bošnjaka. Svjesno smo se izložili napadima onih koji su odbili da sudjeluju u pregovorima, da bi nam se zatim od hrvatskog partnera imputirala namjera koja je na nivou teorije zavjere, destruktivna i, na kraju krajeva, neprovodiva.
Teza koja postaje glavni argument HDZ-a i Dragana Čovića, a zbog čega Milorad Dodik već sada zadovoljno trlja ruke, jeste kako Hrvati više neće imati strpljenja, a da će se "majorizatori", pri tome se misli na Bošnjake, zauvijek moći pozdraviti s idejom države Bosne i Hercegovine. Kako to komentirate?
- Takve prijetnje za sada ne izgovara predsjednik HDZ-a, rade to "jastrebovi" koji ne prolaze dobro na izborima pa se sada pokušavaju nametnuti prijetećom retorikom. Hrvati imaju samo jedan prigovor, a to je izbor članova Predsjedništva BiH, mada se taj izbor odvija u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Dakle, jedna pozicija proizvodi nacionalnu frustraciju. S druge strane, hrvatski kadrovi zauzimaju stotine ministarskih i direktorskih pozicija u strukturi države i Federacije, daleko iznad procenta propisanog Ustavom. HDZ na izborima dobija skoro trostruko manje glasova od SDA, a trenutačno ima više ministara u Vijeću ministara i Vladi Federacije BiH, ali i ukupno više direktorskih pozicija i na državnom i na entitetskom nivou od SDA. A uporno tvrde da su ugroženi. Hrvati širom Federacije BiH žive u miru s Bošnjacima, njihovi gospodarttvenici imaju itekako dobro tržište kod Bošnjaka. Ne vjerujem da je hrvatski narod u BiH spreman srušiti mir i sve navedeno radi jedne pozicije koju su njegovi predstavnici mogli riješiti na pregovorima u tri navrata.
Indikativan je i telefonski razgovor Čovića i Dodika usred tiskovne konferencije, na kojem ga predsjednik HDZ-a izvještava o pregovorima u Neumu, kao i Čovićevo obraćanje u NSRS-u. Kakve poruke se tim potezima šalju probosanskom bloku?
- Dodik uporno ponižava Dragana Čovića. Nije mu čak ni kazao da je na press konferenciji, da ih slušaju novinari i stotine prisutnih. S druge strane, mi uporno nudimo ruku Hrvatima i njihovim političkim predstavnicima. HDZ sa Dodikom može napraviti tešku krizu i nered u zemlji, sa nama može napraviti red, osigurati stabilnost i mir. Vjerujem da Dragan Čović ima dovoljno životnog i političkog iskustva i da on i HDZ neće napraviti pogrešan izbor.
Da li su Matthew Palmer i Angelina Eichhorst vršili pritisak na Vas da prihvatite Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH koji vodi ka betoniranju etničke podjele države? Da li je bilo eventualno ponuda poput "ako Vi pristanete na Čovićeve zahtjeve, mi ćemo onda Vama ponuditi nešto drugo"?
- Nisam ja čekao da mi se to "nešto drugo" ponudi, tražio sam od početka izbalansiran prijedlog. Palmer i Eichhorst su smatrali da je u ovom času neophodno, i dovoljno, pojačati integritet i transparentnost izbornog procesa i riješiti implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava na način da se svakom građaninu, u svakom dijelu BiH omogući pravo da se kandidira za bilo koju poziciju i da glasa za koga god hoće, ali da se izbornim modelom povećaju šanse predstavnicima Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Mi smo sve to podržali uz dodatni uvjet, a to je rješavanje funkcionalnosti Federacije BiH, odnosno prestanka dominacije hrvatskih predstavnika nad probosanskom većinom u Parlamentu FBiH. Ispočetka je ovaj moj zahtjev ignoriran, zatim je uzet u razmatranje, i konačno je u cijelosti podržan.
Kako su se tijekom pregovora ponašali Čović, te predsjednici Naroda i pravde i SBB-a, Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić?
- HDZ se trudio, nudio modele i varijacije, ali je to redovno bilo odveć na štetu građanskog principa, jednakosti glasača. Kao što rekoh, jedan glas iz iste elektorske jedinice bi vrijedio deset puta više ili manje zavisno od nacionalne pripadnosti kandidata.
Konaković, Radončić i Ogrešević su zaista došli sa dobrom namjerom u Neum i tako su se i ponašali. I to je dobar rezultat neumskih pregovora, atmosfera unutar dijela probosanskog bloka, onog pretežno bošnjačkog je u velikoj mjeri popravljena.
Za 19. veljače zakazano je izvanredno zasjedanje HNS-a na kojem su najavili odgovor ako pregovori u Neumu propadnu. Kakav odgovor bi mogao biti: bojkot izbora, možda oživljavanje "hrvatske samouprave". Mislite li da je HDZ, odnosno Dragan Čović spreman na tako radikalne korake?
- Bit će tu različitih zaključaka, vjerojatno će se praviti dodatni pritisak spominjanjem "treće teritorijalne jedinice", bojkota izbora, ali ne vjerujem da će Dragan Čović biti spreman ući u protuzakonite aktivnosti kojim bi se onemogućilo održavanje izbora. Jedna je stvar odustati od izlaska na izbore, sasvim druga onemogućiti to svima ostalima. HDZ je onemogućio u ovom mandatu implementaciju izborne volje iz 2018. godine. Ne vjerujem da je zaista spreman otići korak dalje i onemogućiti održavanje izbora 2022.
Integritet izbornog procesa odnosno tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, sudeći po izjavama svih sudionika, domaćih i međunarodnih, gotovo da su usuglašene. Postoji li mogućnost da te izmjene prođu Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva, a potom budu upućene u parlamentarnu procedure neovisno od toga hoće li ostale političke izmjene biti usuglašene? Da li bi SDA prihvatila takav scenarij?
- Pokušat ćemo, ali se bojim da SNSD neće dopustiti ništa, pa ni to.
Politički rivali često Vam spočitavaju da ste Mostarskim sporazumom prihvatili Čovićevu tezu o legitimnom predstavljanju. Iako ste već često to pojašnjavali, možete li još jednom kazati na što ste mislili prihvaćajući tu formulaciju u spomenutom sporazumu i što za Vas točno znači legitimno predstavljanje?
- Bez te nedovoljno jasne, za jedne negativne, a za druge pozitivne formulacije, ne bi bilo Mostarskog sporazuma. Dakle, osnovno što sam imao na umu je bilo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, vraćanje demokracije u ovaj važan, multietnični grad. Odgovorni političari moraju biti spremni na takve rizike i prozivke zarad prečeg interesa.
A zatim, što zaista znači legitiman predstavnik? Pa to je onaj koji je izabran u skladu sa zakonom i koji je izabran od onih čije interese treba da zastupa. Član Predsjedništva treba da zastupa državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene narode i građane. Takvu zakletvu polažemo. U dejtonskoj BiH koja je koncipirana na balansu odnosa tri naroda i građana, prihvatljivo bi bilo da tri člana Predsjedništva budu izabrana od većine iz svakog od tri konstitutivna naroda, ali da to ne isključi volju birača iz druga dva naroda i ostalih građana. Za tom formulom tragamo evo već drugo desetljeće.
Dnevnik.ba