Knjigu su priredili fra Marijan Karaula i vlč. Dubravko Turalija. Predstavljanje je održano u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu te u Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje na Kupresu, a o knjizi su govorili fra Robert Jolić i Ante Ivić.
Tijekom predstavljanja istaknuto je da je "Mirkova" ili "Džajina čitanka" zbirka objavljenih i neobjavljenih radova nadaleko poznatog i uglednog franjevca fra Miroslava Džaje koji je rodom s Kupresa, ali je svojom radoznalom prirodom puno toga novoga otkrio i zapisao ne samo o Kupresu nego i o Šujici, Livnu, Gučoj Gori, Docu kod Travnika, Sarajevu, Dobretićima, Jajcu i još nekim krajevima Bosne u kojima je pastoralno djelovao.
U svojih 88 godina života, 70 godina redovništva, a toliko i pisanog stvaralaštva, pisao je o svemu, o narodnim običajima i pjesmama, o narodnim pričama i legendama, o istinitim događajima i pripovijestima, te o svojim osobnim povijesnim otkrićima iz starih samostanskih matica i svojim zapažanjima i sjećanjima.
"Iz tolikih brojnih tekstova, sada skupljenih na jedno mjesto i ponovno objavljenih, ili pak objavljenih prvi put, može se iščitati i Džajina politička misao, njegovo nepatvoreno hrvatstvo, koje je po dolasku komunista na vlast bilo svjesno potisnuto, jer je Džaja pastoral i boljitak naroda u Bosni pretpostavio javnim i možda nesmotrenim očitovanjima vlastitih političkih i svjetonazorskih pogleda. No i nadalje je pisao; svojim vjerničkim, duhovnim, pastoralnim radom, kao i svojim pisanjem ustrajno radio na spašavanju onoga što se spasiti dalo", kazao je fra Robert Jolić.
Također je istaknuo da Džaja ne samo pisao o povijesti, nego je u svome dugom životu povijest i stvarao, što se najbolje može iščitati iz njegovih opisa stanja u vrijeme rata i poraća, primjerice o uništenju franjevačkog samostana u Gučoj Gori pred kraj rata, kao i o njegovoj obnovi – čemu je sve Džaja bio svjedok prve ruke.
"Ne može se iz njegovih riječi ne zapaziti ponos što je bosanski katolički puk, unatoč svim strahotama i progonima, ostao vjeran svojoj Crkvi i svojim franjevcima – jer je upravo to bilo najbolje jamstvo da ga bezbožni komunisti neće i ne mogu uništiti", istaknuo je Jolić.
O biografskim podacima i životnom djelovanju fra Miroslava Džaje govorio je dr. Ante Ivić kazavši kako se fra Mirko također angažirao i djelovao u nezahvalnim vremenima i totalitarnim režimima u kojima je "trebalo dosta mudrosti i pouzdanja u Božju providnost".
"Prigodom njegove smrti, vrlo lijepe riječi uputio je njegov prijatelj i suradnik Krunoslav Draganović, a pismo je objavio fra Miro Vrgoč. Draganović između ostalog piše: ‘Moram spomenuti jednu posebnu crtu u duhovnom liku plemenitog pokojnika: njegovu ljubav prema svom narodu, njegovoj povijesti, običajima, starinama, duhovnim i materijalnim potrebama, nevoljama, bijedi i patnji. Bio je u punom smislu riječi čovjek, kršćanin, svećenik i redovnik pa kao takav uvijek spreman na službu i žrtvu svima, posebno onima kojim je pripadao i kojima je bio poslan‘", istaknuo je Ivić.
Tijekom predstavljanja knjige u Kupresu fra Marijan Karaula je naglasio da je fra Mirko bio ne samo veliki pisac, pjesnik, povjesničar, arheolog i etnolog nego i veliki čovjek, cijenjen i poštovan od svih ljudi.
"I s pravom se ponajprije vi Kuprešani možete i smijete ponositi da je takav čovjek i svećenik rođen upravo u ovom kraju koji je on do svoje smrti neobično volio. Ali je fra Mirko bio i dio svih drugih... Oni koji su ga poznavali i pisali o njemu nakon njegove smrti kažu da je bio vrlo plemenit čovjek i čestit redovnik, da je volio sve ljude i radovao se kad je nekomu mogao pružiti ljudsku utjehu i bilo kakvu pomoć. I kao takav zacijelo je zaslužio da ga se i nakon njegove smrti još dugo sjećamo. Vi ste to, dragi Kuprešani, na pravi način shvatili dajući svojoj osnovnoj školi ime fra Miroslava Džaje, niste mu doista mogli podići veći i bolji spomenik", kazao je Karaula.
U završnom dijelu je naglašeno kako je knjiga s opravdanim razlogom nazvana "Fra Mirkova čitanka" jer sadrži zbirku autorovih odabranih književnih, pjesničkih, znanstvenih, narodno-popularnih, poučnih i pučkih tekstova koji služe ne samo kao zanimljivo nego i poučno štivo.
Moderator večeri s interpretacijom tekstova bio je hrvatski glumac Robert Kurbaša, ispred nakladnika pozdravne riječi uputio je i fra Gabrijel Mioč, a glazbeno je sve popratio trio Senzo iz Mostara.
Dnevnik.ba