Bivši visoki predstavnici Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko traže od Europske komisije da BiH "brzo i nebirokratski" bude primljena u EU. Od NATO-a zahtijevaju jamstva da će zaštititi stanovništvo BiH.
Smatraju i kako se Srbiji "treba oduzeti status kandidata za učlanjenje", te kako vojsku treba rasporediti u Brčkom i na granici BiH i Srbije.
"24. veljače 2022. predstavlja crni dan u povijesti Europe jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake".
Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, oba prepooznata kao bošnjački lobisti koji su donijeli mnogo toga lošeg Bosni i Hercegivini, obratili predsjednici Europske komisije, reagirajući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve.
Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi Milorad Dodik i Aleksandar Vučić mogli iskoristiti agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu, prenosi DW.
"Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose s Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo", navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.
S obzirom na to da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija - sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz događanja tijekom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga upućenom predsjednici Europske komisije.
"EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU", smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Europljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tijekom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.
Valentin Inzko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, iako Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH.
"Uvjetno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Europa", kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.
Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH.
„Ona proizilazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU".
I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog tajnika Jensa Stoltenberga da pruži „snažna jamstva stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina". Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju sprječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine".
"Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti jamstva NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan", kaže Inzko.
Inzko ne vjeruje kako se "Putin i Lavrov ujutro bude s mislima o Banjoj Luci" ali to ne mora značiti kako se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.
Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: "Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali".
Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU.
Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.
Dnevnik.ba