Jesu li se mogle spriječiti tragične poplave u BiH u kojima je dosad poginula 21 osoba?
“To je kombinacija obilnih padalina, prirodne nepogode i ljudskog faktora. Bh. ministar sigurnosti je najavio istragu, riječ je o navodno ilegalnom kamenolomu koji se napunio kao jezero, stvorila se prirodna brana koja je popustila.
Dogodio se lom brane, visoke brane od 20-ak metara, što je najgore. Stvara se ogroman val, velika kinetička energija, spominje se tisuću tona kamenja koje su rušile sve pred sobom i sravnile naselje”, pojašnjava Tomislav Novosel.
Bi li bi broj stradalih bio manji da se to nije dogodilo?
“Apsolutno. Možda ne bi bilo nijedne žrtve da se to nije desilo, a koliko znam to se još dogodilo usred noći.”
Ljudski faktor i klimatske promjene
Koliki je ljudski faktor u svemu tome? Od betonizacije, do kamenoloma, eksploatacije prirode koje su dovele do katastrofe…
“Čovjek cijeli svoj životni vijek pokušava ukrotiti prirodu, ali kao što smo vidjeli i u zapadnoj Europi, pokaže se da je uvijek priroda jača od čovjeka. RH još uvijek nema toliko ljudskih žrtava, ali bilježimo sve veće i veće materijalne štete”, ističe.
Napominje i da nisu sve poplave u nadležnosti Hrvatskih voda, već gradova.
“Oborinska odvodnja je u nadležnosti gradova, a primjerice cestovni kanali koji mogu biti začepljeni su u nadležnosti županijskih ili gradskih cesta. Mi smo zaduženi samo za otvorene i bujične vodotoke”, pojašnjava.
“Klimatske promjene daju svoj obol. Ne postoje kanalizacijski sustavi koji mogu podnijeti toliko vode. Plivaju i nama gradovi – imali smo prije nekoliko tjedana slučaj Dubrovnika i Makarske, cijelo to priobalje nam je ugroženo. Trebalo bi graditi smislenije – ne može se svako poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko”, upozorava.
“Urbanisti, načelnici, gradonačelnici bi trebali preklopiti urbanističke planove s kartom opasnosti od poplava koju su Hrvatske vode izradile kako bi vidjele gdje su poplavne zone”, govori Novosel.
Koliko očekuje da će potrajati sanacija u BiH? Jablanica je potpuno neupotrebljiva za život.
“Direktna šteta je velika, a indirektna će biti puno veća jer ljudi koji su živjeli tamo će uvijek živjeti sa strahom”, govori. Podsjeća i na Mehanizam EU-a civilne zaštite na koji imaju pravo sve članice, ali i one koje su u procesu pristupanja kao što je to BiH.
Dnevnik.ba