Hoće li hrvatska Vlada, koja je predložila odluku o slanju, uspjeti osigurati toliko ‘glasova‘, vidjet će se u petak, no po izjavama koje je oporba davala proteklih dana, ona je sklonija stajalištu koje o toj odluci ima hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Milanović je odbio pak suglasiti da hrvatski časnici sudjeluju u toj NATO-voj misiji, rekavši da time štiti Hrvatsku od sukoba jer se ratu u Ukrajini „ne nazire kraj”.
„Neću dopustiti sudjelovanje naših pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na naše nacionalne interese”, poručio je Milanović i prozvao hrvatsku Vladu da je „svojevoljno” preuzela tu obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema njegovu suglasnost i da „tako krši i siluje” Ustav.
Hrvatska Vlada je kao „potpuno neistinite i zlonamjerne“, otklonila njegove interpretacije da je namjera sudjelovanja u NATO-ovoj aktivnosti ,,slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu‘‘ ili ,,uvlačenje Hrvatske u sukob s Rusijom‘‘.
Ministarstvo obrane RH je u odluci već unaprijed predvidjelo da pripadnici hrvatskih Oružanih snaga ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO-a, niti angažirani na teritoriju Ukrajine, isticala je hrvatska Vlada.
Objasnila je i kako bi sudjelovanjem u aktivnostima NSATU-a sveukupno do 5 hrvatskih časnika, u razdoblju od 2024., 2025. i 2026., otišlo u Wiesbaden, koji se nalazi u Njemačkoj, a ne u Ukrajini.
„Nije niti predviđeno slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu, a Milanović je jedino ‘‘spriječio‘‘ pridruživanje 5 ili manje hrvatskih časnika zapovjedništvu NSATU-a u Njemačkoj“, navela je hrvatska Vlada, dodajući kako bi pritom njihova uloga tamo bila primarno logistička potpora i koordinacija donacija opreme i sredstava za Ukrajinu.
Dnevnik.ba