U pratnji generalnog konzula bili su i konzul Domagoj Ladika te domaćin, drvarsko-petrovački župnik i upravitelj ugasle župe Krnjeuša don Davor Klečina koji je predvodio molitvu za pokojne.
Budući da je konzul bio spriječen doći na molitveni spomen u Krnjeušu dan ranije, rado je na župnikov poziv došao odati počast nevinim žrtvama drugog dana obljetnice te velike tragedije hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu od koje se župa Krnjeuša nikad nije oporavila, javila je Tiskovna agencija Banjalučke biskupije.
„Obilježavanjem te tragedije i spomena na nevine žrtve čuvamo i njihovu žrtvu od zaborava“, istaknuo je tom prigodom konzul Piličić.
Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada su četničko-partizanski ustanici zapalili cijelu župu i pobili preko 300 Hrvata, većinom žena, djece i staraca.
Do sada su poimence popisane 278 žrtve, ali taj popis nije konačan jer u njega nisu uvrštene žrtve iz Vrtoča i Kulen-Vakufa, kao ni domobranske žrtve prostrane krnjeuške župe.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik Krešimir Barišič, koji je mučen zajedno s tri sjemeništarca i ubačen u goruću crkvu.
Župa Krnjeuša je u potpunosti uništena u kolovozu 1941. pa danas više nema nikakvog traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja koje je uređeno i ograđeno 2017. godine kada je na njemu podignuto spomen-obilježje.
Po svršetku Drugog svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
Oni koji su preživjeli pokolj, kao i njihovi potomci, danas žive rasuti diljem Republike Hrvatske. O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji nije se smjelo javno govoriti ni pisati, navodi Tiskovna agencija Banjalučke biskupije.
Dnevnik.ba