Hrvatske udruge traže procesuiranje počinitelja zločina nad Hrvatima

Koordinacija udruga Domovinskoga rata HVO-a Herceg Bosne identične je sastanka održala posljednjih godina s ciljem skretanja pozornosti na propuste domaćeg, a napose Haaškoga tužiteljstva i Haaškoga tribunala u neprocesuiranju desetaka slučajeva masovnih ratnih zločina, priopćeno je iz te udruge.

Predstavnici braniteljskih udruga su istaknule da su posebno zainteresirane za informacije o procesuiranju zločina počinjenih na području Briševa-Prijedora-Sanskog Mosta, zatim Bune-Gubavice-Stanojevića-Kvanja, kao i zločina Armije BiH kod Žepča u selu Kiscljak, te Kaknja- Kraljeve Sutjeske-obitelji Anice Jurić.

Nedavno je Anica Jurić zajedno s nevjestama uputila prigovor Tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije zbog očitog pokušaja zataškavanja ratnog zločina u kojemu su ubijena trojica njezinih sinova i suprug.

Identičan je i slučaj Serafine Lauš kojoj su pripadnici Armije BiH pobili trojicu sinova i supruga kod Travnika, a što je tamošnje tužiteljstvo također pokušalo osloboditi odgovornosti počinitelje, navode iz Koordinacija udruga Domovinskoga rata HVO-a.

Za Zenicu, odnosno Dusinu nedavno je podignuta optužnica protiv nekadašnjeg zapovjednika 7. muslimanske brigade Šerifa Patkovića, a očekuju se rezultati istraga oko Muzičke škole, zatim lokacije Galice kod Travnika gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske u ljeto 1992. ubili zarobljene pripadnike Hrvatskoga vijeća obrane.

Kada je u pitanju Bugojno, koje je najteže stradalo u posljednjem ratu jer je prognano 15.000 Hrvata a više od 120 ubijeno, te se traga za tijelima petnaest zatočenih i ubijenih iz bugojanskih logora, vodi se sudski postupak protiv bugojanskog ratnog načelnika Dževada Mlaće, te zapovjednika Selme Cikotića, koji je duže vremena imao međunarodnu zaštitu od kaznenog progona.

Udruge inzistiraju na zapovjednoj odgovornosti za masakr u Grabovici gdje su pobijena 33 hrvatska civila, kao i za Doljane, odnosno Stipića livade. Tamo su ubijena trojica sinova također pokojnih Kate i Ilije Soldo. Haaški istražitelji su tamo provodili istragu no nikada Haaško tužiteljstvo nije pokrenulo postupak, podsjeća je udruge HVO-a.

Udruga inzistiraju i na rasvjetljavanju ubojstva osmero djece u središtu Viteza, zatim slučajeve strijeljana i masakra nad Hrvatima u Maljinama, Šafradinima, Buhinim kućama, Križančevu Selu, Zabilje brdu, Bikošima. Inzistira se i na zločinima u Fojnici gdje su ubijeni franjevački gvardijan i njegov zamjenik, kao i zločini u logorima u Bijelome Polju i Sjevernom logoru prigodom napada Armije BiH 30. 6.1993.

Orašje-Vidovice su također na popisu zahtjeva, kao i rasvjetljivanje masovnih likvidacija u Uborku i Sutini kod Mostara u lipnju 1992. godine, zatim zločini u Kupresu iste godine gdje su nestali i ubijeni pripadnici HVO-a iz Gruda i Posušja), zatim Orlište kod Konjica, u Čapljini-Stanojevići gdje su 12. 9. 1993. zarobljeno i ubijeno šest pripadnika HVO-a, Opličići-Turajlovina, Busovačke staje gdje su ubijena 22 Hrvata od čega 14 civila.

Predstavnike Koordinacije su predsjednici Udruge nositelja ratnih odličja HVO Federacije BiH Lazar Martinović i Hrvatske udruge logoraša u BiH Miroslav Zelić izvijestili i o nedavnom sastanku s glavnim tužiteljem Međunarodnog rezidualnog mehanizma Sergeom Brammertzom.

Naveli su kako su spočitali što je Haaški tribunal izbjegao procesuirati masovne zločine nad Hrvatima, a broj raseljenih, prognanih, ubijenih i ranjenih Hrvata u BiH zorno svjedoč̣i o tomu.

Vezano za inicijativu oko procesuiranja ratnih zločina za osobe koje nisu dostupne pravosuđu BiH izvan zemlje, predstavnici hrvatskih udruga su primili k znanju inicijativu VSTV-a i Haaškog tužiteljstva.

Udruge su načelno dala potporu naporima koje ulaže Tužiteljstvo BiH i njegov posebni Odjel 1 za ratne zločine, koji su konačno krenuli u rasvjetljavanje brojnih zločina nad Hrvatima u BiH, navodi se u priopćenju za javnost Koordinacije udruga Domovinskoga rata HVO-a Herceg Bosne.