Majdak, koji danas u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribastvo, rekao je da je suša ove godine pogodila poljoprivrednike koji uzgajaju žitarice i uljarice, prije svega kukuruz, suncokret i soju. Riječ je o površini od preko 270 tisuća hektara.
Šteta do 70 posto
Šteta kod tih usjeva se procjenjuje na 50 do 70 posto, a kod šećerne repe, najintezivnije ratarske kulture, procjena je da će prinos biti na razini samo 20 posto, što znači gubitak od 80 posto. Osim suše, poljoprivrednike su proljetos pogodile i druge elementarne nepogode poput tuče i mraza tako da su stradale i ratarske i povrtlarske kulture te voćnjaci i vinogradi.
“Stoga će Hrvatska danas aktivirati aktivaciju krizne pričuve, koja se proteklih godina nerijetko aktivirala”, rekao je Majdak. Unutar Zajedničke poljoprivredne politike EU-a postoji krizna pričuva u iznosu od najmanje 450 milijuna eura godišnje.
Tih 450 milijuna eura je namijenjeno za svih 27 država članica, a Hrvatska računa da bi zajedno s nacionalnim sredstvima poljoprivrednici mogli dobiti oko 10 milijuna eura.
Krizna pričiva aktivirana i lani
Hrvatska je i prošle godine aktivirala kriznu pričuvu za biljnu proizvodnju i dobila oko 10 milijuna eura. Također je zatražila, a pridružile su se i još neke zemlje članice, da se što hitnije aktivira taj mehanizam, na način da se u što kraćem roku aktiviraju nacionalna sredstva uz dozvolu Europske komisije.
Ministri poljoprivrede će na svom redovitom mjesečno sastanku u ponedjeljak razgovorati o dvogodišnjoj provedbi strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
“Hrvatska se zauzima za pojednostavljenje i Zajedničke poljoprivredne politike i što bržu i učinkovitiju isplatu sredstava, kako onih po pitanju investicija, tako i po pitanju izravnih plaćanja po hektaru, odnosno po grlu stoke”, rekao je Majdak, dodajući da će zastupati to stajalište zajedno s drugim članicama na današnjem sasastanku.
Dnevnik.ba