Hrvatska ulazi u dvostruko skuplji projekt od izgradnje Pelješkog mosta?

Tvrtka HŽ Infrastruktura predstavila je rezultate projekta povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske, tzv. Lepoglavsku spojnicu. Projekt je to željezničkog povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije sa Zagrebom brzim, učinkovitim i ekološkim prijevozom, pa i dalje sa srednjom Europom, a preko Zagreba i s lukom Rijeka, piše Vecernji.hr.

Razmatrano je devet varijanti trasa, a prema studiji izvodljivosti kao najpovoljnija je odabrana ona koja ići od Čakovca preko Varaždina do Zaboka, te od Zaboka preko Svetog Križa Začretja do Krapine. Ukupna duljina ove trase je 92 kilometara, a cijela je investicija procijenjena na oko 4,43 milijarde kuna. Predviđena je, uz ostalo, i gradnja dvaju tunela ukupne duljine šest kilometara. Gradit će se jedan novi i rekonstruirati osam postojećih željezničkih kolodvora, a sagradit će se i šest novih stajališta.

- Dobro je da je s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i s Hrvatskim željeznicama dogovoreno da se ide u elektrifikaciju pruge od Zaboka, preko Krapine do Hromca i da će ta dionica sigurno biti prije izgrađena nego što će biti sama spojnica od Bedekovčine do Lepoglave - zadovoljan je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji dodaje da će se nova pruga graditi od Bedekovčine i Poznanovca, preko Mača i Peršavesi do Lepoglave.

- To su dodatni kilometri koji će sigurno otvoriti taj dio za dodatni razvoj gospodarstva i gospodarskih zona, a mi ćemo na prvoj sjednici Županijske skupštine sljedeće godine ići u izmjenu Prostornog plana jer ovu novu trasu nemamo ucrtanu u našem planu - kaže.

Glavni inženjer u Sektoru za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture i voditelj projekta Lepoglavske spojnice Marko Car objasnio je da se planira modernizirati 70 kilometara i izgraditi 20 kilometara novog spoja između Bedekovčine i Lepoglave.

- Pruga bi trebala biti gotova unutar deset godina. Realizacija investicije ovisi o financiranju, a mene ohrabruju izjave da će to biti nominirano u okviru novog operativnog programa iz Europske unije. Nadam se da će čitav projekt biti u potpunosti realiziran u sljedećih deset godina - kaže Car.

Uz spajanje Čakovca i Zagreba te Krapine i Zagreba, predviđen je i produžetak spoja od Krapine do Hromca, preko Đurmanca prema slovenskoj granici, što ukupno znači preko 100 kilometara novog željezničkog spoja. Od Čakovca do Zagreba, sa zaustavljanjima u Varaždinu, Ivancu i Zaboku, putovat će se 68 minuta, a od Krapine do Zagreba, sa zaustavljanjem u Zaboku, 37 minuta. Projektirana brzina je 120 kilometara na sat. Danas se od Čakovca do glavnog kolodvora u Zagrebu vlakom putuje satima, pa taj oblik prijevoza izbjegavaju svi koji mogu. Vlakovi voze sporo, a putnici se žale i na kašnjenja. Kako bi demonstrirali kakva je avantura otputovati od Kotoribe do 140 kilometara udaljenog Zagreba, članovi Međimurskog demokratskog saveza krenuli su iz Kotoribe u 4.18 sati, iz Čakovca u 4.58, a u Varaždinu su presjeli na drugi vlak kako bi stigli u Zagreb u 7.49, dakle nakon tri i pol sata vožnje! Isto je i u povratku.

- Postoji procedura, od idejnog rješenja, ishođenja svih dozvola, zatvaranja financijske konstrukcije, što će potrajati, ali u idućih desetak godina vjerujem da će biti realizirano – ističe varaždinski župan Anđelko Stričak.

Studijsku dokumentacija stajala je 6,7 milijuna kuna, s time da 85 posto sufinancira EU. Podloga je to za daljnje korake, od izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja i izrade studije utjecaja na okoliš do projektne dokumentacije.Prema riječima načelnika Sektora za željezničku infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Milana Vukovića, cilj je promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj i stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu. Pruga je strateški važna ne samo za gospodarski razvoj sjevera, nego i za povezivanje Beča sa Zagrebom i lukom u Rijeci najkraćim putem. Najveća luka mogla bi spriječiti preusmjeravanje na luke u Trstu i Kopru.

Na temelju Europskog zelenog plana, Europska komisija proglasila je ovu godinu Europskom godinom željeznice. Željeznica će, kažu u Ministarstvu, pridonijeti najavljenoj strategiji klimatske neutralnosti. U HŽ Infrastrukturi ističu da u pripremi i realizaciji imaju 19 velikih projekata koji će promijeniti način željezničkog prijevoza. Do kraja 2023. godine nabavit će se i 33 nova vlaka.

Vlada je u rujnu, valja podsjetiti, donijela zaključak o uvođenju pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području cijele države. Pilot-projekt će se provoditi do 31. prosinca 2022. godine, a pokriva neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta školovanja i povremena putovanja, kao što su jednodnevni izleti, odlasci liječniku i drugo.

Dnevnik.ba