Hrvatska oporba podržava umirovljenje vojnika s 50 godina, desnica za vraćanje vojnog roka.

Prema važećem zakonu, djelatna vojna služba u Hrvatskoj po sili zakona prestaje s navršenih 45 godina života zbog čega vojnici ne ispunjavaju uvjete za mirovinu. 

''Ispravljamo nepravde glede ranog odlaska ljudi iz vojske bez ikakvih prava. Nije normalno da čovjek s 45 godina izađe iz sustava vojske i odjedanput više nije nigdje. A u njega je uloženo, on je školovan i obučen'', rekao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg u Hrvatskom saboru tijekom predstavljanja izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama te zemlje.

Klubovi zastupnika najavili su da će podržati ovaj prijedlog. Zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar kazao je da svi žele dobro organiziranu, visoko motiviranu i profesionalnu vojnu snagu, no to podrazumijeva, između ostalog, i povratak obveznog služenja vojnog roka.

''Nitko ne huška na rat. Nitko ne želi uzeti vaše sinove i natjerati ih da lašte puške i vojničke čizme što poneki smatraju potpunom besmislicom. Dame i gospodo, u trenutku kada hrvatsku granicu pređu avioni, tenkovi i oružano pješaštvo, vidjet ćete da je obučiti vaše sinove za obranu Hrvatske od najveće važnosti za očuvanje i budućnost hrvatske države'', rekao je.

Po uzoru na zemlje u susjedstvu, Hrvatska mora povećati ulaganje u obrambene sposobnosti i u proizvodnju vojne opreme i tehnike, kazao je Dretar. Iako je Hrvatska članica NATO saveza, smatra da u slučaju eventualnog napada na Hrvatsku, neće moći odmah računati na pomoć članica saveza.  

Zastupnik HSLS-a Darko Klasić podsjeća da Hrvatska nikad nije ukinula obvezu služenja vojnog roka već ju samo suspendirala 2008. godine kada je procijenjeno da je okuženje stabilno i da ne postoji vanjska ugroza. No, danas to nije slučaj, smatra Klasić.

''U Crnoj Gori je na vlasti koalicija u kojoj su i proruske stranke. Republika Srpska je tempirana bomba koja sama što nije eksplodirala, a detonator se nalazi u Moskvi, ne u Banja Luci. Vrlo je vjerojatno da će biti aktiviran kao bi se smanjila logistička potpora Ukrajini i dodatno poremetio sigurnosni koncept EU i NATO pakta'', izjavio je.

Zastupnik Socijaldemokrata Nikša Vukas kazao je da su se pojedini zastupnici 'ufurali' u neko ratno stanje ili stanje ugroze, što je ocijenio pretjeranim.  

''Geopolitičko okruženje sigurno nije dobro, kao ni rat u Ukrajini. No, kad je trebalo podržat obuku ukrajinskih vojnika, mnogi su se sakrili u mišje rupe, nisu imali hrabrosti podići ruku, a nas su prozivali žetonima'', napomenuo je.

Ipak, Vukas smatra da bi se moglo razgovarati o uvođenju nekog novog predmeta u škole na kojem bi se učenici educirali o temama kao što su vojska, geopolitika i ponašanje u elementarnim nepogodama.

SDP-ov zastupnik Arsen Bauk ustvrdio je da su u važećoj Strategiji nacionalne sigurnosti kao sigurnosni rizici definirani teroristički napadi, korupcija u javnom sektoru, organizirani kriminal, kibernetičke prijetnje, negativna demografska struktura te klimatske promjene.

''Ništa od toga ne čujemo u javnom prostoru osim povremenih, predizbornih, prigodničarskih rasprava o tome treba li uvesti vojni tok ili vojni tečaj'', rekao je Bauk, no dodaje da je potrebno revidirati važeće strategije posebno nakon agresije na Ukrajinu 2022. godine.

Dnevnik.ba