Prosječna cijena struje za kućanstva u EU u prvoj je polovini ove godine porasla za 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dosegnuvši 25,3 eura za 100 kilovatsati, objavio je Eurostat. U drugoj polovini prošle godine bila je porasla za 11,3 posto. Prosječna cijena plina bila je pak u razdoblju od siječnja do lipnja za 34,4 posto viša nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 8,6 eura za 100 kilovatsati. U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 11 posto. Veleprodajne cijene električne energije i prirodnog plina znatno su porasle u cijeloj EU, navodi se u izvješću Eurostata.
Europu je prošle jeseni uzdrmala plinska kriza jer je opskrbu prenapregnuo val potražnje, pokrenut oporavkom gospodarstva od koronakrize i niskom razinom zaliha na početku sezone grijanja. Ubrzani rast cijena u prvoj polovini ove godine ponajprije je posljedica viših troškova energije i opskrbe, na koje je utjecala trenutna geopolitička situacija, ruska vojna agresija u Ukrajini, ocijenili su u statističkom uredu.
Udio poreza i nameta u računima za potrošnju plina i struje znatno je pak smanjen zahvaljujući državnim subvencijama i naknadama kojima su vlade nastojale kućanstvima ublažiti udar viših računa za potrošnju energije. U cijenama struje njihov je udio u usporedbi s prvim polugodištem 2021. smanjen za 15,5 postotnih bodova, na 24 posto, a u cijenama plina smanjio se s 36 na 27 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Najviše je u prvih šest mjeseci 2022. poskupjela struja za kućanstva u Češkoj i Latviji, za 62 odnosno 59 posto, prema cijenama iskazanima u domaćoj valuti u koje su uključeni svi nameti, objavio je Eurostat. Slijedi Danska, s rastom cijena za 57 posto. U Hrvatskoj su kućanstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 13,54 eura za 100 kilovatsati, što je gotovo pet posto više nego u istom razdoblju 2021. godine.
Nižu cijenu struje nego u prvoj polovini 2021. plaćala su samo kućanstva u Nizozemskoj, Sloveniji, Poljskoj, Portugalu i Mađarskoj. U Nizozemskoj bila je niža za 54 posto, u Sloveniji za 16 posto, a u Poljskoj za tri posto, zahvaljujući državnim subvencijama i naknadama. Jeftiniju struju plaćala su i kućanstva u Portugalu, za jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani. U istom postotku pojeftinila je i struja za kućanstva u Mađarskoj, gdje su cijene regulirane, navodi Eurostat.
Najnižu prosječnu cijenu struje koja uključuje sve poreze i namete, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Nizozemskoj, od 5,9 eura za 100 kilovatsati. Slijede Mađarska i Bugarska gdje je stajala 9,5 odnosno 10,9 eura. Najvišu cijenu struje, izraženu u eurima, plaćala su danska i belgijska kućanstva, od 45,6 odnosno 33,8 eura za 100 kilovatsati. Blizu su i Njemačka i Italija, gdje ih je u prosjeku stajala 32,8 odnosno 31,2 eura, navodi Eurostat.
Kućanstva u 23 od 24 zemlje EU-a, za koje su bili dostupni podaci, znatno su skuplje plaćala plin u prvoj polovini ove godine nego u istom razdoblju 2021. godine, uglavnom zbog rasta troškova energije, navodi se u izvješću. Plin je za kućanstva blago pojeftinio samo u Mađarskoj, gdje su cijene regulirane, u prosjeku za 0,5 posto, na 2,9 eura za 100 kilovatsati, što je ujedno najniža cijena u EU, navodi se u izvješću.
Hrvatska je, uz Mađarsku i Latviju, u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina za kućanstva, izraženom u eurima, od 4,1 eura za 100 kilovatsati, višom za 9,6 posto nego u prvoj polovini prošle godine. U Latviji iznosila je 4,6 eura.
Daleko su najviše skočili računi za plin kućanstvima u Estoniji, gdje su bili dva i pol puta veći nego u prvoj polovini prošle godine, kada se uključe svi nameti. Snažno je porasla i cijena plina za kućanstva u Litvi i Bugarskoj, gdje je više nego udvostručena u usporedbi s istim razdobljem u 2021. Najvišu su cijenu plina plaćala kućanstva u Švedskoj, u prosjeku 22,2 eura za 100 kilovatsati Slijede Danska i Nizozemska sa 16 odnosno 12,9 eura za 100 kilovatsati. Cipar, Malta i Finska ne objavljuju podatke o cijenama prirodnog plina za sektor kućanstva, napominje Eurostat.
Dnevnik.ba