Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara s kamatama nakon što je na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) izgubila spor protiv MOL-a, doznaje Večernji list. MOL je pokrenuo postupak 2013. kada je tužio hrvatsku Vladu jer nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka. MOL je isprva tražio milijardu dolara odštete.
Mađari su tužili hrvatsku Vladu zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Prema tome, država je trebala otkupiti podzemno skladište plina Okoli, što je i učinjeno, ali nije preuzela trgovinu plinom, što je također bilo ugovoreno. Godinu dana kasnije, Vlada Jadranke Kosor odustala je od plinskog biznisa zbog posla sumnjive prirode koji šteti Hrvatskoj. Hrvatska se obvezala otkupljivati od Ine domaći plin po ruskoj formuli cijena po kojoj bi država ostvarivala dugogodišnje ogromne gubitke.
Ovo je druga arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Prva je bila u Švicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. kao odgovor na MOL-ovu tužbu iz Washingtona.
Krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio je kako dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori potpisani 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković izjavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.
No ubrzo nakon toga Hrvatska je dobila pljusku i od švicarskog Saveznog suda, koji je odbio zahtjev za poništenje arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Uz to, Hrvatskoj je navedeni sud odredio i plaćanje 200.000 švicarskih franaka sudskih troškova i 250.000 franaka troškova druge strane.
Hrvatska je početkom siječnja pokrenula postupak, kako je najavio tadašnji ministar Ćorić, pred Vrhovnim saveznim sudom u Švicarskoj kako bi osporila arbitražu iz 2016.
Riječ je o švicarskom saveznom zakonu o privatnom pravu, znanom kao PILA (Private International Law Act), te se njime određuju i švicarski propisi o međunarodnoj arbitraži. Savezni sud ne odlučuje o meritumu slučaja i ne ulazi u pojedinosti nego o tome je li postupak kompromitiran te treba li ukinuti arbitražnu odluku.
Dnevnik.ba