Nadam se da ćemo opet imati 10 godina funkcionalnih odnosa, ali u ovim okolnostima moramo spustiti razinu očekivanja, istaknuo je Tadić na okruglom stolu o srpsko-hrvatskim odnosima u organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta” Rijeka i Vijeća Srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije.
Prema Borisu Tadiću je uzrok promjene odnosa promjena ljudi na vlasti, njihova karaktera te različitih političkih identiteta i osobnih političkih povijesti. Podsjetio je na razdoblje u kojem je bio predsjednik Srbije u dva mandata, istaknuvši da je intenzivno otvaranje odnosa s Hrvatskom počeo s premijerom Ivom Sanaderom.
"Imali smo vrlo ozbiljne strateške dogovore", naveo je. "Vrlo intenzivno sam surađivao s predsjednicima Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem, te smo dosegli vrlo visoku razinu bilateralnih odnosa", rekao je dodajući da ni s jednim svjetskim državnikom nije imao intenzivnije razgovore kao s državnicima iz Hrvatske.
Smatrao sam da su hrvatsko-srpski odnosi temelj rješavanja pitanja zapadnog Balkana i da je bolje da ih rješavamo sami, bez asistencija EU, SAD ili Rusije, naveo je. Naglasio je da su međusobni problemi i dalje ostali, poput pitanja nestalih tijekom rata.
"Ne znam jesmo li bili obmanjivani iz službi koje su dostavljale podatke ni što su radile duboke države. Nismo kontrolirali državu do kraja jer nismo bili totalitarni nego demokratski lideri", rekao je Tadić.
Ocijenio je da Hrvati i Srbi prestaju razumijevati jedni druge, a da su pri tom najteže pogođeni predstavnici manjina obaju naroda u drugim državama. Odnosi Srbije i Hrvatske definiraju u pozitivnom smislu i stanje u BiH, rekao je bivši predsjednik Srbije Boris Tadić.
Na poticaj moderatora da komentira izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o ljetovanju građana Srbije u Hrvatskoj, Tadić je ocijenio da su te izjave bile "skaredne i neprihvatljive", kao i pridruživanje tome premijerke Ane Brnabić. Ja nemam problema s ljetovanjem u Hrvatskoj, rekao je. No, rekao je da su "takve izjave i posljedica političkih signala iz Hrvatske". Nedostaje nam otvoren i iskren dijalog, poručio je.
Tadić je upozorio da živimo u vrlo opasnom i nepredvidljivom svijetu te da se vrlo lomljivi odnosi na Balkanu mogu u tim okolnostima još više polomiti.
Osvrnuo se na rat u Ukrajini, ocijenivši da je riječ o "divljoj i potpuno neprihvatljivoj intervenciji", čak i ako su postojali određeni razlozi poput problema sa širenjem NATO-a.
"Bojim se da neodgovorni ljudi s vrlo specifičnim karakterima i mentalnim strukturama, kad vide da što rade velike sile pomisle da to mogu i male države. Nadam se da to nikome na Balkanu neće pasti na pamet", naglasio je.
Uz Borisa Tadića na okruglom stolu su sudjelovali i profesori na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Siniša Tatalović i Dejan Jović.
Jović je ocijenio da je novi ratni sukob na ovom području za sad nemoguć, navodeći da ima motiva, ali nema sredstava za to, a postoji i nadzor i kontrola vojnih resursa iznad svake nacionalne države.
Tatalović je istaknuo da bi i druge zemlje zapadnog Balkana trebale ući što prije u EU, što bi donijelo smanjenju tenzija među njima.