„Ovaj dan predstavlja važan povijesni događaj za hrvatski kulturni identitet Hrvata u Boki Kotorskoj, kada su u IX. stoljeću prenesene moći Svetoga Tripuna u Kotoru. Zapravo od tada se i bilježi taj kulturološki i nacionalni identitet Hrvata na ovim prostorima", rekao je Grlić Radman. "Ovdje smo došli kako bismo podržali Hrvate da ostaju u Crnoj Gori živjeti u svojim domovima i biti ravnopravni građani", istaknuo je hrvatski šef diplomacije.
"Mi podržavamo Crnu Goru, koja želi ostvariti svoju europsku perspektivu i u tome ima punu podršku Republike Hrvatske. Cijenimo multikulturalni karakter Crne Gore i želimo svojim aktivnim djelovanjem i dijalogom doprinijeti još boljem položaju Hrvata u Crnoj Gori", kazao je Grlić Radman dodavši da Hrvatska želi pomoći te da će Crna Gora na tom europskom putu imati hrvatsku potporu.
Hrvatska treba stabilnog susjeda, a to je Crna Gora, poručio je Grlić Radman. „Ako susjedstvo nije stabilno, onda je to veliki problem", kazao je dodavši da je Zapadni Balkan postao poligon za geostrateška nadmetanja te da "ne želimo ovdje vidjeti prelijevanje kriznih situacija".
Program obilježavanja Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori započeo je svetom misom za hrvatski narod u Crnoj Gori i za domovinu, u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru. Svečanoj misi nazočio je i Grlić Radman, koji se potom u kotorskoj biskupiji susreo s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom.
Uz hrvatskog šefa diplomacije u obilježavanju Dana hrvatske manjine u Crnoj Gori sudjeluju i članica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predstavnici lokalnih uprava Dubrovnika, Konavala, kao i Zrinska garda, koja promiče baštinu hrvatske plemićke obitelji Zrinski.
"Dan hrvatskoga naroda prilika je da se prisjetimo svih dostignuća u unaprjeđivanju položaja Hrvata u Crnoj Gori i postojanosti kao autohtonog naroda na ovim prostorima, kao i u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj nemjerljiv doprinos“, poručio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.
Središnja proslava održat će se navečer u Sportskoj dvorani “Župa” u Tivtu, uz svečanu akademiju i koncert Tomislava Bralića i klape Intrade.
Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Općine Tivat i Općine Kotor. Tijekom cijele godine zastava je istaknuta na pročelju Doma kulture 'Josip Marković' u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Prema Zakonu o isticanju i upotrebi nacionalnih simbola, na zgradama općina u kojima po posljednjem popisu stanovništva ima više od 5 posto Hrvata, a to su općine Tivat i Kotor, na dan 13. siječnja mora se vijoriti hrvatska zastava.
Današnji dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13. siječnja poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Karike.
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju, o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.
Hrvatska manjina u novom sazivu crnogorskog parlamenta nakon izbora 2020. po prvi put nakon 18 godina nema svog zastupnika. Za zastupničko mjesto Hrvata u Skupštini Crne Gore prvi put su se natjecale dvije političke stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je dosad bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS), koje nisu uspjele osvojiti dovoljan broj glasova za zajamčeni mandat. Na tim izborima HGI je osvojio 1.106 glasova ili 0,27 posto, a HRS 496 glasova ili 0,12 posto. Za zajamčeno zastupničko mjesto bilo je potrebno osvojiti oko 1.500 glasova.
Hrvati u lokalnom parlamentu općine Tivat imaju tri zastupnika, dok u općini Kotor na proteklim lokalnim izborima nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat.
Dnevnik.ba