HNK Mostar o pokušaju zaustavljanja izgradnje zgrade kazališta: Tužiteljstvo utvrdilo da nema kaznenog djela, ostupci Marića i Mujkanoviuća apsurdni

U raspravi o tome tko je dao nalog da se pokrene tužba protiv HNK Mostar, ustanove kojoj je Grad Mostar osnivač, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić izjavio je kako je „to uradio predsjednik Vijeća“. Iz rasprave se može zaključiti kako je gospodin Marić kao predsjednik Vijeća inicirao podizanje tužbe protiv HNK Mostar ne samo bez suglasnosti, nego i znanja Gradskog vijeća o tome.

Kaznena prijava i odluka Županijskog tužiteljstva

„Ja sam pokrenuo dvije krivične prijave protiv NN osoba. Državnom tužiteljstvu i kantonalnom tužiteljstvu. Oba su se proglasila nenadležnim. Tražio sam od pravobraniteljstva da se uključi. Ja sam podnio prijavu“, rekao je Marić.

S ciljem točnog i ispravnog informiranja javnosti, dužni smo reagirati na navedenu izjavu gospodina Marića. Naime, nije točno da se Županijsko tužiteljstvo HNŽ/K proglasilo ne nadležnim u slučaju Marićeve kaznene prijave. Na traženje ovlaštenog zakonskog zastupnika HNK Mostar, Županijsko tužiteljstvo je 11. srpnja 2023. godine dostavilo podatke o spomenutoj kaznenoj prijavi. Iz dopisa Županijskog tužiteljstva citiramo:

„Na Vaše traženje da Vam se dostavi Odluka ovog Tužiteljstva – Naredba o neprovođenju istrage u predmetu broj T07 0 KTNPO 0030337 22 (izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta), izvještavamo vas da je ovo Tužiteljstvo donijelo Naredbu o neprovođenju istrage broj T07 0 KTNPO 0030337 22 od 30.03.2023. godine i iz razloga što iz Prijave pratećih spisa očigledno je da prijavljena djela nisu kaznena djela Zloupotrebe položaja ili ovlasti iz čl. 383. i Krivotvorenje službe isprave iz čl. 389. KZ F BiH, niti neko drugo djelo propisano Kaznenim zakonom F BiH i postupilo po odredbama čl. 231. st.4. ZKP-a F BiH i o istome obavijestilo podnositelja prijave.“

Kako Zakonom o kaznenom postupku F BiH nije predviđeno dostavljanje drugim osobama tužiteljske odluke, Županijsko tužiteljstvo obavijestilo je HNK Mostar da je u obrazloženju Odluke, između ostalog, navedeno slijedeće:

"Naprijed navedena i obrazložena dokumentacija izdana je sukladno zakonima i zakonskim procedurama iz perioda kada su dokumenti doneseni te nije pružen ni jedan dokaz da su dokumenti koji su gore navedeni i obrazloženi poništeni u upravnom postupku. Naprotiv iz istih proizlazi da su pravomoćni, a uz pojašnjenje i davanje vjerodostojnosti tim dokumentima od strane potpisnika, u ovom predmetu svjedoka, isti se moraju cijeniti kao važeći dokumenti kako pojedinačno tako i u odnosu na druge pružene dokaze. Poništenje ili utvrđivanje ništavosti gore navedenih bitnih dokumenata koji se odnose na HNK i izgradnju tog objekta ne mogu se provoditi u krivičnom postupku, a iz prikupljenih činjenica i dokaza također se ne može donijeti zaključak niti tvrdnja da se radi o nelegalnom objektu izgrađenom u gabaritima u kakvim se danas nalazi, niti se može reći da se radi o bespravno, bez potrebnih dozvola izgrađenom objektu, pogotovo imajući u vidu da objekat nije dovršen što obrazlaže činjenicu da nema tehničkog prijema cijele zgrade, zbog toga tužiteljstvo donosi Naredbu o neprovođenju istrage jer ne vidi elemente nekog kaznenog djela propisanog Kaznenim Zakonodavstvom FBIH, počinjenog od strane službenih osoba Grada Mostara, niti drugih."

Kako je u odgovoru Županijskog tužiteljstva i navedeno, gospodin Marić, kao podnositelj kaznene prijave bio je obaviješten o ovoj Odluci/Naredbi. U zakonom predviđenom roku, gospodin Marić nije se žalio na spomenutu Odluku/Naredbu.

Tužba i privremena mjera osiguranja

Usprkos Naredbi o neprovođenju istrage, Grad Mostar kojeg zastupa zastupnik po zakonu Javno pravobraniteljstvo Grada Mostara, odnosno, Gradski pravobranitelj Almir Mujkanović, 21. lipnja 2023. godine Općinskom sudu u Mostaru podnosi tužbu protiv Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. U okviru tužbe, pravobranitelj Mujkanović predlaže sudu da donese „privremenu mjeru osiguranja“ kojom će tuženom zabraniti daljnji nastavak građevinskih radova na izgradnji zgrade HNK Mostar, kako navodi „sve u roku od 24 sata i pod prijetnjom prinudnog izvršenja“.

Općinski sud Mostar odbio je „privremenu mjeru osiguranja“ svojim Rješenjem od 11. rujna 2023. godine i obvezao Grad Mostar na plaćanje troškova sudskog postupka.  Nakon toga, pravobranitelj Mujkanović ulaže žalbu Županijskom sudu u Mostaru. Rješenjem od 18. listopada 2023. godine, Županijski sud odbija žalbu kao neosnovanu. Dakle, Županijski je sud potvrdio prvostupanjsku odluku Općinskog suda u Mostaru te je iz naprijed navedenog jasno da se izgradnja zgrade obavlja na temelju valjane građevinske dokumentacije.

Ništa od prethodno navedenog u svezi tužbe protiv HNK Mostar nije navedeno u Izvješću o radu Pravobraniteljstva Grada Mostara, niti je na neki drugi način Gradsko vijeće Grada Mostara, odnosno, vijećnici Grada Mostara, upoznato s tim činjenicama. Zbog toga je, između ostalog, i uslijedila ova reakcija. U Izvješću samo stoji slijedeći tekst:

„Grad Mostar protiv Hrvatskog narodnog kazališta, uz učešće Hercegovačko-neretvanskog kantona na strani tuženog; označena vrijednost spora je 100.000,00 KM; radi oglašavanja ništavim ugovorom o ortakluku koji za predmet ima raspolaganje zemljištem u vlasništvu Grada Mostar u korist HNK Mostar. Predmet je u fazi pripremnog ročišta.“

Činjenice bitne za razumijevanje konteksta tužbe

Ne ulazeći u meritum tužbe i osnovanost tužbenog zahtjeva, zbog razumijevanja konteksta ovoga predmeta, želimo spomenuti još i slijedeće činjenice. Odlukom od 15. travnja 2013. godine, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije/kantona preuzela je 50 % osnivačkih prava ustanove Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, a Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj 11. svibnja 2021. godine donijelo je Odluku o preuzimanju preostalih 50 % osnivačkih prava HNK Mostar, kao i svih prava i obveza koje im po toj osnovi pripadaju.

Dakle, Grad Mostar, zastupan po zakonskom zastupniku Javnom pravobranitelju Almiru Mujkanoviću, tuži javnu ustanovu u kojoj ima 50 % osnivačkih prava i koju redovito financira iz gradskog proračuna. Tužbom želi zaustaviti gradnju objekta koji je u njegovom suvlasništvu, osporiti dozvolu za gradnju koju je izdao gradski Odjel za urbanizam i građenje, na zemljištu koje  je 100 % u vlasništvu Grada Mostara. Važno je znati i da se nastavak gradnje zgrade HNK Mostar najvećim dijelom financira iz sredstava koja dolaze od Vlade RH, Vlade Federacije BiH i Vlade HNŽ/K, čime se izravno povećava vrijednost objekta i ustanove kojima su Grad Mostar i HNŽ/K suvlasnici. Prednji navodi ukazuju na apsurdnost podnesene tužbe kojom se želi spriječiti povećanje imovine Grada Mostara.

Također, treba spomenuti i da je gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić 22. svibnja 2023. godine uputio dopis Javnom pravobraniteljstvu u kojem, između ostalog, piše:

„Još jednom upozoravam da ne postoji odluka Gradskog vijeća Grada Mostara kojom bi se na bilo koji način doveo u pitanje predmetni ugovor, a Gradonačelnik se izričito protivi bilo kakvom osporavanju tog ugovora i bilo kakvim postupcima osporavanja izgradnje HNK, jer je u interesu Grada Mostar da se zgrada HNK Mostar izgradi, odnosno dovrši njena gradnja. To je potvrdilo i Gradsko vijeće Grada Mostara te je na sjednici održanoj 11.05.2021. godine donijelo Odluku o prihvaćanju dijela osnivačkih prava ustanove Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, broj 01-02-85/21.“

Pored toga, i Hercegovačko-neretvanska županija putem svog zakonskog zastupnika Županijskog javnog pravobraniteljstva sudjeluje u predmetnom sporu kao umješač na strani tuženog, HNK Mostar, te podnosi protutužbu protiv Grada Mostara zbog potencijalne štete koja bi mogla nastupiti za HNŽ/K, koja također financira izgradnju zgrade kazališta te iz proračunskih sredstava financira redovito poslovanje HNK Mostar.

Dnevnik.ba