Uljare su smještene u Stocu, Mostaru, Čapljini i dvije u Ljubuškom, gdje se trenutno nalazi i najveći maslinik.
- U Hercegovini je više od 200 maslinara koji se bave maslinarstvom na površinama većim od 0,3 ha pa sve do na desetke hektara, a trenutno najveći maslinik se nalazi u Ljubuškom, s površinom od 50 ha. Pored navedenih postoje i maslinari hobisti koji u okućnicama imaju par stabala maslina i često su u praksi svoje ulje prerađivali u uljari Stolac kako bi dobili izričito ulje od svojih plodova - navode iz Zavoda.
Domaća proizvodnja zadovoljava trenutne potrebe stanovništva, a ovisno o godini zastupljen je i izvoz, koji nekada iznosi i par tisuća litri. Potrošnja po osobi u BiH do danas je iznosila 0,24 litre, ali osjeća se osjetni rast potrošnje što, kako kažu iz Zavoda, i jest cilj promoviranja ovog proizvoda.
Ističu kako su maslinova ulja iz BiH jako cijenjena u regiji što pokazuju i brojna priznanja koja naši maslinari osvajaju u Republici Hrvatskoj, ali i šire, kao što je natjecanje na svjetskoj razini poput 'The NYIOOC World Olive Oil Competition' u New Yorku gdje osvajaju zlatne medalje.
Kada je u pitanju uvoz maslinovog ulja, on se najviše zasniva na uvozu iz vodećih zemlja u maslinarstvu, a to su prvenstveno Španjolska, Italija, Grčka i Turska.
Zbog novonastale covid-19 situacije manifestacija "Dani berbe maslina 2021" neće biti održana po predviđenom planu i dosadašnjoj praksi organizacije koja je uključivala ocjenjivački dio te radionicu s predavanjem o suvremenim trendovima u maslinarstvu i dodjelu plaketa za nagrađene.
Ove godine će u praksi biti provedeno sve osim radionice, a datum dodjele plaketa će biti naknadno objavljen.
- Cilj manifestacije je povećati svijest maslinara sukladno svjetskim trendovima, što do sada, po pokazateljima kvalitete ulja, ukazuje da su maslinari iz Hercegovine na zavidnoj razini - naveli su iz Zavoda.
Kako su naglasili, Hercegovina ima svoj specifikum što se nalazi u rubnim područjima uzgojnog areala maslina i kao takva svoje maslinarstvo zasniva na slivu rijeke Neretve s pritocima Trebižet i Trebišnjica.
- Hercegovina kao regija u dogledno vrijeme radit će na zaštiti geografske oznake kao kolektivnog marketinškog alata koji se može koristiti i za zaštitu i za promociju proizvoda od maslina, kao i za način poboljšanja pružanja javnih dobara, poput prehrambenog nasljeđa, krajolika, tradicionalnog znanja i generalno ruralne ekonomije.
Kakogod, Hercegovina kao regija već je uvrštena u svojevrsni zbornik maslinarstva "FLOS OLEI", koji je zastupljen u 50 zemalja svijeta te se prevodi na engleski i kineski jezik - poručili su iz Federalnog agromediteranskog zavoda.
Dnevnik.ba