"Nakon rata na sceni je pokušaj zatiranja identiteta hrvatskog naroda jer ovdje više nema ni ulica koje se zovu po Hrvatima", rekao je Grlić Radman na obljetnici stradanja tamošnjih Hrvata u ratu u BiH 1990-ih.
"Želio bih da Bugojno slijedi primjer Mostara, koji je istinski multietnička sredina u kojoj su svi zastupljeni i u vlasti", dodao je ministar. On je s čelnikom bosanskohercegovačkih Hrvata Draganom Čovićem bio na misi te polaganju vijenaca i paljenju svijeća za poginule hrvatske civile i vojnike 1993. godine.
"Nadam se da će otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom pomoći u prihvaćanju vrijednosti po kojima će se lakše suočiti i s prošlošću i kažnjavanjem ratnih zločina te pokazati put prerastanja u multietničke sredine u mjestima poput Bugojna“, rekao je Grlić Radman novinarima.
Čović je istaknuo kako se u Bugojnu obilježavaju "bol i patnje nevinih žrtava našega naroda za čija stradanja još tražimo pravdu". "Sporost pravde za ove teške zločine je razočaravajuća", istaknuo je.
U napadu Armije BiH u ljeto 1993. ubijeno je 200 civila i vojnika i prognano 15.000 Hrvata, a za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika još se traga. Ranije ove godine počelo je suđenje vodećim ratnim bošnjačkim vojnim i civilnim čelnicima, uključujući generala Selmu Cikotića i ratnog načelnika Bugojna Dževada Mlaću.
Dnevnik.ba