Od kardiovaskularnih bolesti (KVB), u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini najčešće se umiralo od akutnog infarkta miokarda sa stopom 119,7 na 100.000 stanovnika, što predstavlja značajno povećanje u poređenju s godinom ranije kad je stopa imala vrijednost 97,6/100.000 stanovnika.
Drugorangirani u 2020. godini je moždani udar (I63), sa stopom od 110,1/100.000 i pokazuje trend rasta u poređenju s 2019. godinom, kad je stopa imala vrijednost 91,7/100.000, navode iz Zavoda.
Ističu kako je treći vodeći uzrok smrti od KVB-a esencijalna hipertenzija (I10) sa stopom od 110,1/100.000 stanovnika u 2020. godini, što je također znatno više u poređenju s 2019. godinom, kad je stopa bila 91,7/100.000 stanovnika.
Kronična ishemična oboljenja srca (I25) su četvrti uzrok smrti iz grupe KVB u 2020. godini, stopa je iznosila 52,5,8 na 100.000 stanovnika, što je nešto više u odnosu na 2019 . godinu, kada je stopa bila 51,7 na 100.000 stanovnika.
Kao peti najčešći uzrok umiranja od KVB-a u 2020. godini su se pojavile komplikacije i loše definirani opisi srčane bolesti (I51), sa stopom od 13,8 na 100.000 stanovnika, dok je u 2019. godini peti najčešći uzrok umiranja iz grupe KVB bio udar koji nije specificiran kao krvarenje ili infarkt (I64), sa stopom od 18,1 na 100.000 stanovnika.
Prema podacima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva koju je uradio Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (2012. god) bilježi se nepovoljan trend svih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova.
Kad je u pitanju hipertenzija, gotovo polovina odraslih u FBiH (42,1%) od čega 45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena ima hipertenziju i/ili je pod terapijom.
Iz Zavoda nadalje navode kako je gotovo četvrtina odraslih u FBiH (21,2%) gojazna od čega 19,1 posto muškarci i 23,3 posto žene.
Fizički je aktivna samo četvrtina odraslih u FBiH (24,6%) od čega 28,7 posto muškarci i 20,3 posto žene.
Kad je u pitanju pušenje, gotovo polovina odraslog stanovništva u FBiH (44,1%) su pušači, od čega 56,3 % muškaraca i 31,6 % žena. Više od polovine stanovništva (54,1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu.
Iz Zavoda ističu kako se mnoge bolesti srca i krvnih sudova mogu spriječiti te savjetuju građane da, među ostalim, izbace zašećerene napitke i cijeđene sokove, više konzumiraju voća i povrća, prestanu pušiti, pokušaju ograničiti unos prerađene i brze hrane, te budu fizički aktivniji.
Dnevnik.ba