Nakon što je Hrvatska postala punopravnom članicom EU, pojačao se intenzitet iseljavanja, a dotad je Hrvatska imala znatno pozitivniju demografsku sliku jer se u nju useljavalo više ljudi, nego što ih je odlazilo, prenosi Direktno.
Hrvatska se zbog ovog trenda iseljavanja po broju stanovnika vratila na statistiku iz kasnih 40-ih godina prošlog stoljeća, a valja napomenuti i kako čak trećina stanovništva čine umirovljenici, stoga nije teško zaključiti kako većinu iseljenog stanovništva čine mladi i mlade obitelji zbog nemogućnosti pronalaska posla i loše socio-ekonomske situacije.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske napravio je procjenu koju je temeljio na procjenama hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
Istraživanje rađeno na temelju procjena hrvatskih zajednica
"Na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta", navode na svojoj stranici.
Sudeći po istraživanjima pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći (bez Hrvata iz BiH):
Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000
Dnevnik.ba