Prema njihovim podacima, najviše takvih dokumenata je izdano u FBiH i to više od 28.000, u Srpskoj 15.898, dok su ostali izdani u Brčkom i diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Riječ je o osobama od kojih nadležna tijela, prilikom uzimanja biometrijskih podataka, nisu bila u mogućnosti uzeti potpis te su naznačili da je osoba nesposobna potpisati se, rekli su u IDDEEA.
Dodali su da nije moguće odrediti precizan podatak koliko je nepismenih, slijepih, građana s invaliditetom i koliki je postotak onih kojima iz drugih objektivnih razloga nije bilo moguće uzeti potpis, jer referenti sami odlučuju hoće li razloge za to napisati u komentaru.
Prema riječima sociologinje Tanje Mandić Đokić, dio te statistike su vjerojatno nepismeni građani, jer se slijepe osobe uglavnom potpisuju faksimilom ili uz asistenciju.
Veliki broj osoba s poteškoćama u razvoju može se opismeniti, ali u tom slučaju ne zastupaju sami sebe, te sve ukazuje da najveći postotak s tim dokumentima zapravo čine nepismeni, pojasnila je Mandić Đokić.
Iako nema preciznih podataka o starosnoj strukturi, Mandić Đokić pretpostavlja da su to vjerojatno pretežno građani stariji od 60 godina iz ruralnih područja, jer oko 80 posto te zabrinjavajuće statistike čine žene.
Kada je riječ o obrazovanju, praksa je pokazala da je društvo drugačije funkcioniralo ranije, te da su stanovnici ruralnih područja smatrali da je bitnije ostati na imanju, što je naročito vrijedilo za žene kojima su bile predodređene rodne uloge, pojasnila je Mandić Đokić.
Ističe da se to uglavnom odnosi na vrijeme od prije nekoliko desetljeća u kojem nije bilo stroge kontrole kada je riječ o osnovnom obrazovanju.
Živimo u relativno zaostalom patrijarhalnom društvu u kojem obrazovanje nije visoko cijenjeno, pogotovo za žene koje žive u ruralnim područjima, gdje je društvo unaprijed odredilo njihovu ulogu za koju nije potrebno obrazovanje, istaknula je Mandić Đokić.
Nerazvijena društva, prema njenim riječima, pored stavova, imaju problem i s razvojno-infrastrukturalnim preprekama, naročito u prošlosti kada su đaci morali pješačiti kilometrima da bi stigli u školu.
Prema popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, bilo je skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto građana.
S druge strane, prema popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Srpskoj, broj stanovnika bez ikakvog obrazovanja iznosio je 58.651, od kojeg je žena bilo 49.281, a muškaraca 9.370.
Dnevnik.ba