Prijedlog je, kako se navodi u obrazloženju, upućen "u cilju podizanja obrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz pomlađivanje i unapređenje popune i obučenosti aktivnog i pričuvnog sastava".
Upućivanje prijedloga za ponovno uvođenje služenja vojnog roka uslijedilo je "nakon detaljnog razmatranja opće sigurnosne situacije i suvremenih izazova s kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja".
Ti su uvjeti nametnuli potrebu za prilagođavanjem modela popune VS-a koji bi omogućio jačanje ukupnog novačkog potencijala i osposobljavanje većeg broja građana za obranu zemlje, navodi stožer.
Vojni rok ukinut prije gotovo 15 godina
Obvezan vojni rok u Srbiji ukinut je odlukom državnog parlamenta u prosincu 2010., kada je uspostavljena profesionalna vojska, čime je promijenjena tradicija služenja vojnog roka, koja u Srbiji u različitim oblicima postojjala već skoro dva stoljeća.
Prema podacima koje su tada objavili mediji, pozivajući se na Ministarstvo obrane, umjesto dotadašnjih novaka, koje su činili punoljetni mladići, od 2011. godine u sastavu VS-a bit će 11.100 profesionalnih vojnika.
Portal Balkanska bezbednosna mreža (BBM) objavio je u prosincu 2021. procjene da najveće oružane snage na prostoru bivše Jugoslavije i dalje ima Srbija, te da one čine oko 40 posto brojnog stanja svih vojski nastalih raspadom SFRJ.
Premda Ministarstvo obrane Srbije već godinama nije objavilo podatke koliko ima ljudi i koliko je ih predviđeno po organizacijsko-formacijskom sastavu, portal se poslužio podacima iz doktorske disertacije jednog visokog časnika VS-a.
Vojska Srbije broji preko 20 tisuća ljudi
Prema tim navodima, u VS je oko 22.500 ljudi, od toga oko 4200 časnika, 6500 nižih časnika, 8200 profesionalnih vojnika, te oko 3500 civila, dok u cjelini sustav obrane ima u zbroju više od 30.000 ljudi, računajući osim VS u taj broj i Ministarstvo obrane s raznim ustanovama.
Ministarstvo obrane i Vojska Srbije će, prema državnom proračunu za 2024. godinu, imati na raspolaganju 1,35 milijarde eura. Najveći udio čine personalni troškovi 46,5 posto, zatim nabava naoružanja i vojne opreme 37,9 posto, stalni troškovi su 13,9 posto, a izgradnja 1,7 posto, objavio je portal BBM.
Dnevnik.ba