"Kriminalističko istraživanje je u tijeku, krađa broda prijavljena je u Policijskoj postaji Makarska", kazala je Antonela Lolić, glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske.
Brod ima AIS, sustav za obalno kratkometno praćenje, ali ga nisu uspjeli locirati putem njega te se pretpostavlja da je uključena funkcija mirovanja. Zadnja poznata lokacija jedrilice model Dufour 56 Exclusive, dužine 17 i širine 5 metara, zabilježena u AIS-u je otočić Badija kraj Korčule, ali to je bilo u kolovozu prije nego li je ukraden. Plovilo nema ugrađeni GPS tragač.
Prema do sada dostupnim informacijama, "Jess 1" je u najam od tjedan dana preko agencije iz Poljske uzeo skiper iz Ukrajine. Prilikom preuzimanja broda u Baškoj vodi s njim bio jedan Rus, kao član posade, a ostatak ruske posade je trebao naknadno doći. Nakon što nisu vratili brod u dogovoreno vrijeme alarmirala je policija. Ubrzo je utvrđeno kako se Rus četiri dana kasnije ukrcao u zrakoplov u Splitu, a Ukrajinac par dana nakon njega.
Navedene okolnosti ukazuju da je brod predan trećoj osobi kako bi poslužio u ilegalne svrhe, vjerojatno za prijevoz izbjeglica. Ruta ide od Crnog mora iz Turske i Egipta, preko Albanije, Grčke i Rumunjske do Italije. Kako se biraju nove rute ne ide se više prema talijanskom otoku Lampedusi, već se ide na obale Kalabrije jer se tako izbjegava libijska obalna straža. U općine s tog područja u listopadu ove godine je stiglo oko 7.000 migranata. Brojni migranti su iz Afganistana, potvrdila je predsjednica tamošnjeg Crvenoga križa u razgovoru za talijansku televizijsku postaju.
Osim što tamošnji stanovnici nemaju mjesta za prihvat izbjeglica, Italija je suočena s novom krizom jer su na obalama južne regije nasukana brojna plovila kojima su dovezeni migranti. Šverceri se vrate pomoćnim brodovima, dok se migranti dokopaju obale plivajući. Kako bi rute bile što isplativije na jedrilice se ukrca najveći mogući broj osoba tako da se plovi na granici potonuća od opterećenja. Nakon što se iz broda iskrcaju krijumčari i izbjeglice, jednostavno ga ostave na obali. Za sljedeću rutu ukrast će drugi.
Sablasni prizori groblja brodova postala su akutni problem s kojim su prisiljeni suočiti se što prije jer situacija svakim danom ide na gore. Krijumčari ne namjeravaju posustati s prijevozom jer kada se uzme u obzir da za rutu znaju dobiti i do 10.000 američkih dolara po osobi, ne čudi što ukrcaju onoliko putnika koliko jedrilica može podnijeti, a da ne potone. Ako na brod dužine 13 metara ukrcaju više od 90 osoba, lako je izračunati da se zarada penje do milijun dolara samo po jednom putovanju.
Ipak, ne završe sva plovila kao plutajuće olupine, nekim ukradenim brodovima se uđe u trag. U srpnju 2018. iz Segeta Donjeg ukradena je jedrilica "Jeanneau 64", duga deset metara, vlasništvo švedske čarter kompanije koja je pronađena u Libanonu. Zbog prevare su tada prijavljena četiri Rumunja i jedna Litvanka koji su unajmili jedrilicu i umjesto da je vrate u dogovoreno vrijeme, otišli s njom u Libanon. Jedrilica je nađena i vraćena vlasniku, dok su počinitelji u bijegu, a prilikom preuzimanja broda poslužili su se lažnim papirima na ime skipera iz Rumunije čiji identitet su ukrali.
Dnevnik.ba