Ilustrativna fotografija
Fosilni ostaci ljudskih predaka milijun godina stariji nego što se mislilo. Kako smo evoluirali?
Fosilizirani ostaci koji pripadaju nekim od najstarijih predaka ljudskog roda daleko su stariji nego što su znanstvenici prvobitno mislili, pokazalo je novo istraživanje.
Fosilni ostaci, uključujući one koji pripadaju drevnoj spiljskoj ženi Gospođi Ples, tisućljećima su ukopani u južnoafričkim spiljama poznatim kao Kolijevka ljudskog roda.
Moderne metode testiranja sada sugeriraju da su prvi ljudi hodali zemljom prije između 3,4 i 3,7 milijuna godina.
Taj novi podatak mogao bi preoblikovati uvriježeno tumačenje ljudske evolucije.
To znači da sada ima mnogo načina na koji su naši preci mogli evoluirati u prve ljude.
Godinama su znanstvenici vjerovali da je vrsta Africanus Australopitek, čiji su fosilni ostaci otkriveni u spiljama Sterkfontein u blizini Johannesburga, stari manje od 2,6 milijuna godina.
Podzemni kompleks sadržavao je ostatke ranih ljudi više nego bilo koji drugi u svijetu - uključujući skoro potpunu lubanju otkrivenu u 1947. koja je pripadala ranoj spiljskoj ženi nazvanoj Gospođa Ples.
Sudeći po muzeju Smithsonian, vrste - koje su hodale na dvije noge – bile su mnogo niže nego današnji ljudi. Muškarci su u prosjeku bili visoki 138 centimetara, a žene su imale prosječnu visinu od 115 centimetara.
Nove radioaktivne tehnike sugeriraju, međutim, da su Gospođa Ples, i drugi ostaci otkriveni oko nje, zapravo milijun godina stariji nego što se mislilo, prenosi BBC.
Dnevnik.ba