Zakon koji je u proteklih nekoliko godina izazvao možda i najviše rasprave u javnosti, izglasan je na ovotjednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, uz ukupno devet amandmana izaslanika u ovom domu. U pitanju je Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Budući da je ovaj zakon Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio krajem svibnja prošle godine bez amandmana usvojenih u Domu naroda, zakon se ponovno vraća pred zastupnike u Zastupničkog domu koji ga prije stupanja na snagu moraju potvrditi u istovjetnom tekstu. Podsjećamo, Zakon predviđa zabranu uporabe svih duhanskih proizvoda za pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu. Uporaba duhana zabranjena je u privatnim sredstvima prijevoza ukoliko se u njima voze malodobne osobe. Novim zakonom se u cilju zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva pored mjera zabrane i ograničenja upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranjuje i njihovo reklamiranje, promocije i sponzoriranje te sprječavanje pristupa malodobnim osobama duhanskim proizvodima. Primarni mu je cilj poboljšati zdravlje stanovništva koje u značajnoj mjeri ugrožava upravi izloženost duhanskom dimu koja je prepoznata kao jedan od vodećih uzroka smrtnosti i obolijevanja stanovništva u BiH od bolesti srca i krvnih sudova, različitih vrsta karcinoma, osobito malignih bolesti pluća.
Svjesni važnosti ovog zakonskog rješenje i njegovih dobrobiti po zdravlje stanovništva s jedne strane te s druge osjetljivosti trenutka u kojem su se našli primjerice ugostitelji koji se bore s posljedicama epidemija Covid-19 koja je značajno utjecala na njihovo poslovanje, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH uložili su devet amandmana na zakon. Iako ih je Vlada Federacije BiH odbila, Dom naroda ih je prihvatio te su postali dio zakona kojeg prije stupanja na snagu mora u istovjetnom tekstu usvojiti i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Amandmanima izaslanika Žarka Vujovića, Anera Žuljevića te Kluba Hrvata iz zakona kojim Federacija BiH ograničava uporabu duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, izuzeti se bezdimni duhanski proizvodi. Pozivajući se na pozitivna iskustva Crne Gore i Hrvatske koje su svoja zakonska rješenja u ovoj oblasti uskladila s direktivama Europske unije, predlagatelji amandmana podsjetili su da su nesagorijevajući duhanski proizvodi na tržištu BiH prisutni od 2019. godine, a Vlada FBiH je Prijedlog zakona kojim se zabranjuje i ograničava uporaba duhanskih proizvoda utvrdila 2018. godine. Amandmanima koje je usvojio Dom naroda jasnije je definiran pojam zabrane pušenja koji je izazvao i najviše rasprave u javnosti te u njemu stoji da je pušenje zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i javnom prijevozu. Od zabrane su, uz osiguranje odvojenih prostorija za pušenje, izuzeti korisnici službi i odjela ustanova za zaštitu mentalnog zdravlja i drugih ustanova psihosocijalne rehabilitacije, domova za palijativnu i skrb za starije osobe, ustanovama za izdržavanje kazni, a pušenje će biti dozvoljeno i zračnim lukama te objektima u kojima se ne poslužuje hrana, uz uvjet da u njima postoji odvojen prostor za pušače, odnosno preduvjeti za zaštitu nepušača. Amandmanom Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda koji je također usvojen u Domu naroda, rok za prilagodbu primjeni zakona sa šest mjeseci koliko je predlagala Vlada FBiH produžen je na godinu dana, od trenutka stupanja na snagu zakona. Ugostiteljskim objektima, zračnim lukama i ustanovama na ovaj je način, smatraju predlagatelji, ostavljeno dovoljno vremena i prostora da svoj prostor prilagodbe primjeni zakona.
Pored Zakona o ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Dom naroda na istoj je sjednici usvojio i Prijedlog zakona o izvanrednom usklađivanju mirovina ostvarenih u službi u Oružanim snagama BiH. Predlagatelj zakona Ivo Tadić, izaslanik u Domu naroda, kao razlog donošenja naveo je potrebu ujednačavanja prava pripadnika Oružanih snaga BIH s područja Federacije BiH koji se proteklih godina u mirovinu odlazili po nejednakim uvjetima te su imali velike razlike u visini ostvarenih prava. „Zakon se odnosi na 2300 pripadnika OS BiH, ljudi koji su i sudionici Domovinskog rata, a u OS su već 30 godina“, pojasnio je Tadić. Budući da je ovaj zakon jednoglasno usvojen i u Zastupničkom domu, nakon potvrđivanja u Domu naroda stvoreni su preduvjeti da stupi na snagu. Zanimljivo je da za razliku od procedure usvajanja u Zastupničkom domu koja je protekla mirno, donošenje istog zakona u Domu naroda pratili prosvjedi članova Saveza umirovljenika u Federaciji BiH koji su izrazili sumnju da će primjena zakona destabilizirati Fond MIO. Demantirao ih je pukovnik Nermin Lapandić, pripadnik Oružanih snaga, pokazateljima o daleko više uplaćenih sredstava u Fond MIO od strane pripadnika OS BiH u odnosu na povučena sredstava iz Fonda. Također je naglasio da je Zakon o izvanrednom usklađivanju mirovina ostvarenih po Zakonu u službi u Oružanim snagama prethodnu usuglašen s relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama, uključujući i Stožer NATO-a u Sarajevu, te nije ni na koji način problematiziran. Pitanje koje je ostalo bez odgovora nakon sjednice Dom naroda na kojoj je omogućeno da ovaj zakon stupi na snagu, je tko instruira osjetljive kategorije stanovništva kao što su umirovljenici i koristi ih kao sredstvo pritiska ali isključivo na Doma naroda Parlamenta Federacije BIH.
Dnevnik.ba