Za zakon je glasalo 35 izaslanika, dok je jedan bio suzdržan. Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istaknuo je kako su postojeća zakonska rješenja sadržavala diskriminatorne odredbe.
"Cilj je bio otkloniti nepravdu koja je bila uvjetovana mjestom prebivališta korisnika, uspostaviti pravičan i fiskalno održivi sustav materijalne podrške obiteljima s djecom, ujednačiti prava djece u Federaciji, ublažiti posljedice siromaštva obitelji te pomoći obiteljima u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece", kazao je Drljača.
Vlada FBiH je nakon dodatnih konzultacija dodala prijedlogu zakona 12 amandmana koji su postali sastavni dio teksta. Osnovica za obračun ova u oba slučaja je najniža plaća isplaćena u FBiH, u skladu sa Zakonom o radu.
Prava će ostvarivati djeca do navršene 18. godine ako su primanja te obitelji do 40 posto najniže plaće, pod uvjetom da se to dijete ne nalazi u hraniteljskoj obitelji ili ustanovama socijalne zaštite. Dječji dodatak će iznositi 19 posto ili 103,7 KM, što je nekoliko puta više nego što je to bio slučaj ranije, a cilj je ublažiti posljedice teških socijalnih situacija.
Porodilje koje nisu u radnom odnosu ili su na redovnom školovanju će ostvariti pravo bez dodatnih uvjeta, što će iznositi 55 posto najniže plaće i isplaćivat će se u periodu od 12 mjeseci. To će iznositi 298 KM, a županije imaju pravo iznos povećavati.
Materijalna podrška obiteljima s djecom, prema odredbama zakona, ima za cilj da se svoj djeci osiguraju približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u obitelji, piše Bljesak.
Dnevnik.ba