Europski sud za ljudska prava: Postojanje Doma naroda je prihvatljivo u kontekstu BiH

- Sud je naveo da se podnositelj predstavke u suštini žali da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije istinska demokracija, već “etnokracija“ u kojoj je etnička pripadnost – a ne državljanstvo – ključna za osiguranje moći i kontrolu resursa i u kojoj tri dominantne etničke grupe kontroliraju državne institucije s ciljem ostvarenja svojih interesa, a svi drugi su građani drugog reda.

Sud je uzeo u obzir povijesni kontekst, prije svega da je cilj spornih aranžmana podjele vlasti bio okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom i „etničkim čišćenjem”. Priroda sukoba je bila takva da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Stoga se ne može isključiti da bi postojanje gornjeg doma sastavljenog samo od predstavnika triju dominantnih etničkih grupa bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definirane vitalne nacionalne interese “konstitutivnih naroda“.

Međutim, donošenje svih zakona zahtijeva suglasnost Doma naroda. Iz tog razloga, u njemu moraju biti zastupljeni svi segmenti društva. Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora - navodi se u presudi i dodaje: 

Sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini, i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uvjeta etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandidirau za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Sud je također naveo da se Komitet ministara Vijeća Europe 7. lipnja 2023. godine bavio statusom izvršenja presuda iz grupe Sejdić i Finci i donio odluku po tom pitanju.

Konačno, iako Konvencija nije zabranila državama članicama da različito tretiraju različite kategorije stanovništva kako bi ispravile “stvarnu nejednakost” među njima, nijedan od “konstitutivnih naroda” nije bio u položaju ugrožene manjine. Naprotiv, “konstitutivni narodi” očigledno uživaju povlašten položaj u trenutnom političkom sistemu, prenio je Avaz.

Sud je stoga odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. u vezi s pritužbom podnositelja predstavke koja se ticala sastava Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dnevnik.ba